Foto: Index/Google Maps

POTRES magnitude 4,7 po Richteru danas je zatresao Split i okolicu, ali i unio nemir u cijelu Hrvatsku. Još prije mjesec dana, nakon potresa koji su razorili Italiju, Index je razgovarao sa stručnjakinjom za potrese, seizmologinjom Ivom Dasović, s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Tada je rekla da je od posljednjeg potresa u Hrvatskoj prošlog puno vremena te da vrijeme nije na našoj strani, a danas tvrdi - "to još uvijek nije to, prerano je zaključiti da se stvar smirila".

>> Snažan potres zatresao Split, ljudi istrčali na ulice

>> Čitatelji Indexa o potresu: "Sve živo se treslo, padale su stvari s polica i žbuka sa zidova"

>> VIDEO Pogledajte trenutak u kojem se Split počeo tresti

Može li se reći da ste na neki način predvidjeli ovaj potres u Splitu?

"Ne bih baš rekla da sam predvidjela – to bi bila malo preteška riječ. Samo sam ukazala na to da je područje Dinarida, kojem svakako pripadaju Split i njegova okolica, općenito seizmički vrlo aktivno i da je za očekivati da će se kad-tad dogoditi jači potresi. Nisam znala da će to biti baš tu i tako skoro. Rizik je uvijek veći kad se potres dogodi u gusto naseljenom području, pogotovo kad ljudi nisu naviknuli na takvo nešto."

Pretpostavljalo se da će uslijediti i nekoliko manjih potresa, zašto nisu?

"Još je prerano za zaključiti da se stvar smirila i da je to – to. Nemoguće je predvidjeti kako će naknadni potresi biti raspodijeljeni u vremenu. Ne smijemo isključiti niti mogućnost da se dogodi jednako jak ili jači potres u ovom epicentralnom području koji bi bio povezan s ovim, no ta mogućnost je ipak nešto manje vjerojatna. Mi na Geofizičkom odsjeku PMF-a svakako budno pratimo situaciju."

Spada li današnji potres u uobičajnu seizmološku aktivnost ili po nečemu ipak iskače? Kada je posljednji put Split imao ovakav potres?

"Iako je posljednjih desetljeća seizmička aktivnost nešto manje izražena, potres ovakve magnitude nije nešto neočekivano. Pogledamo li samo krug polumjera 50 km od Splita, pronaći ćemo potres magnitude 4.7 koji se dogodio 18. studenog 2013. kod Kamešnice, prije toga 25. veljače 1994. magnitude 4.6 kod Sinja. Godine 1992. god. bio je potres magnitude 4.7 kod Voštana, dok su se 1990. god. u istom danu dogodila dva potresa magnituda 5.6 i 5.5 kod Bitelića u blizini Peručkog jezera. Ali tu su možda najznačajniji potresi koji su se dogodili 7. i 11. siječnja 1962. magnituda 5.9, 4.6 i 6.1 u podmorju zapadno od Makarske. Dogodio se i potres magnitude 5.2 kod Starog Grada na Hvaru 1937. godine.

Najjači potres u Hrvatskoj dogodio se kod Sinja i Trilja 1898. godine a magnituda mu je procijenjena na 6.7, dok mu je intenzitet bio IX° Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. U tom području, Sinja i Trilja, bilo je nekoliko snažnijih potresa do 1900. god., ali poznati su i raniji potresi. Najbliži poznati potres ovomu danas dogodio se 1496. god. u blizini Marine čiji je intenzitet također procijenjen na IX°MCS. Dakle ne možemo reći da je potres magnitude 4.6 neobičan događaj za ovo područje. Njegov epicentar je ipak najbliži samom Splitu u odnosu na već spomenute. Treba napomenuti da su jaki potresi rijetki događaji koji dugo "skupljaju" veliku količinu energije koju oslobode u vrlo kratkom vremenu. Slabi potresi su pak vrlo česti, ali ih najvećim dijelom ljudi ne osjete, no naši instrumenti ih lijepo bilježe."

Postoji li mogućnost da se radi o najavi još jače seizmičke aktivnosti u bliskoj budućnosti?

"Gledajući podatke o poznatim potresima i prema svemu što znamo o ovom području, svakako možemo očekivati još potresa u bližoj ili nešto malo daljoj budućnosti. U posljednjih nekoliko desetljeća cijelo područje je relativno mirno usporedimo li to s onim što znamo da se događalo u drugoj polovini 19. stoljeća i u 20. stoljeću, no nažalost ne postoji način da prognoziramo što će se dogoditi u budućnosti. Daleko smo još od toga.

Seizmologija je mlada znanost koja proučava procese koji su se dogodili na nekoliko kilometara, pa i nekoliko desetaka i stotina kilometara dubine, tako da promatramo samo ono što se dogodilo na Zemljinoj površini. Ljudi moraju biti svjesni okruženja u kojem žive i prilagoditi mu se. Lokalna samouprava i državna vlast moraju imati razrađene mehanizme: što u prevenciji, pri čemu prvenstveno mislim na kvalitetnu gradnju te osvještenost i pripremljenost stanovništva kako se ponašati u slučaju potresa, a što u mogućnosti brze i organizirane reakcije u slučaju jakog potresa koji bi uzrokovao veća razaranja i ljudske žrtve. Ovakav potres može nam poslužiti kao relativno bezopasan podsjetnik da se zapitamo što činimo kako bismo živjeli sigurnije i možemo li učiniti više."