Screenshot: YouTube

KOST u penisu imaju mnoge vrste sisavaca, kod majmuna može biti dužine prsta, kod morža pak može narasti i do 60 cm, no mužjaci ljudskog roda je nemaju, piše The Guardian.

Znanstvenicima poznata pod nazivom baculum, kost u penisu malo je čudo evolucije, a zbog činjenice da kod različitih sisavaca varira u veličini od nekoliko centimetara pa do preko pola metra, opisuje se kao najrazličitija kost koja je ikad postojala.

Istraživajući njezin evolucijski razvoj, znanstvenici su tražili odgovor kad su je muškarci izgubili. Istraživanje su proveli Kit Opie i Matilda Brindle s University College London, a otkrili su da se ova kost kod sisavaca razvila još prije 95 milijuna godina, a kod primata se pojavila prije 50-ak milijuna godina.

Razlika u veličini te kosti počela se primjećivati kod različitih životinja, a Opie smatra da je odlučujući faktor duljina seksualnog odnosa. Mužjaci vrsta kod kojih je penetracija trajala u pravilu duže od tri minute (što je bio strateški faktor kojim se osiguravala oplodnja ženke te istovremeno onemogućavalo konkurenciju da se okuša) razvili su dužu kost, koja se zbog nalazila u vrhu penisa, a ne u "bazi".

Smatraju stoga da se je ljudi izgubili otprilike u vremenu kad je monogamija postala dominantna reproduktivna strategija, u vrijeme našeg pretka Homo erectusa prije nekih 1,9 milijuna godina. U teoriji, mužjaci u monogamnim odnosima ne trebaju provesti toliko vremena penetrirajući ženku jer su manje šanse da će je zaskočiti drugi muškarci.

"Sa smanjenom konkurencijom među mužjacima, manja je potreba za baculumom. Bez obzira na ono što želimo misliti, mi smo zapravo jedna od vrsta koja spada među one kod kojih penetracija traje manje od tri minute u prosjeku", zaključio je Opie.