Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

"VISINE dosuđenih svota naknade štete u predmetima koji Vas zanimaju kreću se omjerima koji su podjednaki za suce i osobe koje nisu te profesije. Naime, visina naknade štete ovisi o težini povrede ustavnog prava prouzročene objavljenom informacijom", stoji u odgovoru Vrhovnog suda na upit Indexa u kojem negiraju sudsku praksu prema kojoj suci privilegiraju suce u slučajevima kada tuže medije i novinare.

Prosječni iznos je 70 tisuća kuna

Istraživanje Indexa pokazalo je da se sucima koji tuže novinare i medije dodjeljuju novčane odštete koje su dva do tri puta veće od onih kada tuže ostali građani. Iako u nijednom Zakonu ne postoji nijedna odredba, niti postoji posebno zakonsko pravilo kojim bi suci tijekom sudskih postupaka bili privilegirani u odnosu na druge građane i javne osobe, suci u svojim odmjeravanjima konkretnih okolnosti slučaja itekako favoriziraju svoje kolege naglašavajući ugled sudačke profesije te utjecaj na buduće presude. Prosječni iznos takve naknade je 70 tisuća kuna. 

U Hrvatskom novinarskom društvu (HND) kažu da se sucima koji tuže novinare i medije dodjeljuju novčane odštete koje su u pravilu veće nego kada je riječ o tužbama drugih građana. Josip Kregar, bivši dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, a danas redoviti profesor u toj ustanovi kaže da je riječ o sramotnoj praksi, kao i da je sucima osjećaj lojalnosti zapravo važniji od pravednosti. 

Za 23 suca - 2 milijuna kuna

Portal Index objavio je nekoliko članaka na ovu temu, a danas se pridružio i Večernji list koji navodi da su 23 suca tužila medije i dobila 2 milijuna kuna, kao i mišljenje pojedinih Ustavnih sudaca da je riječ o visokim naknadama.

"Od desetero Vrhovnih sudaca nitko nije dobio manje od 70.000 kuna. Prema Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda, za slučaj gubitka ploda roditeljima će se za duševne boli isplatiti 75.000 kuna, koliko i za smrt brata ili sestre, a za smrt djeteta 220.000 kuna", piše Večernji. 

No, na Vrhovnom sudu smatraju kako takva praksa ne postoji, a tako ni problem sudaca. 
 
"Nemoguće je samo na osnovu dosuđene visine naknade štete izvlačiti zaključke o ujednačenosti sudske prakse i primjerenosti naknade s obzirom na osobu tužitelja. Da bi uspoređivanje bilo realno, treba uzeti u obzir činjenični supstrat u svakom pojedinom predmetu, a upravo imajući na umu uvodno naglašenu težinu povrede ustavnog prava ostvarene pojedinom informacijom, odnosno novinskim člankom", smatra Vrhovni sud odgovarajući na upit Indexa.

Nema problema

Podsjetimo kako se Ministarstvo pravosuđa proglasilo nenadležnim za ove slučajeve. Tako su nam odgovorili kako je pitanje ujednačavanja sudske prakse u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske. No, Vrhovni sud smatra kako nema "kolebanja u praksi".

"Pregledom revizijskih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske ustanovili smo da se u tom smislu ne radi o velikom kolebanju sudske prakse", kažu nam na kraju s Vrhovnog suda.

U istraživanju Indexa pravomoćnih presuda sudaca protiv medija i novinara, nekoliko slučajeva odnosilo se i na članove Vrhovnog suda.

>>  HRVATSKA PRAVOSUDNA FARSA Suci sucima besramno dosuđuju naknade za duševne boli

>> Bivši dekan Pravnog fakulteta: Sucima je osjećaj lojalnosti kolegama važniji od pravednosti

>> MINISTROVA LOGIKA Problem sudaca koji presudama besramno časte suce trebaju rješavati - suci