Foto: Index, Hina, 123rf

UPRAVLJANJE Agrokorom preuzeo je vladin povjerenik Ante Ramljak, koji će pokušati spasiti posrnulu kompaniju. Todoriću i njegovoj upravi poručio je da ne moraju više dolaziti na posao. U mnoštvu informacija oko Agrokora, mnogima koji ih ne prate iz minute u minutu nije posve jasno što se događa. Poslovnom savjetniku Marku Rakaru postavili smo četiri ključna pitanja oko budućnosti Agrokora, njegovog vlasnika Ivice Todorića i nas, poreznih obveznika.

1. Hoće li Ivica Todorić izgubiti vlasništvo nad Agrokorom?

Agrokor je u ovom trenutku još uvijek Todorićev i ostat će njegov do sklapanja nagodbe. Kada se sklopi nagodba, sasvim je izvjesno da će se jedan solidan dio potraživanja banaka i vlasnika obveznica te dijela dobavljača pretvoriti u vlasnički udio. Tada će se Todorićev udio u vlasništvu smanjiti.

Recimo, ako dug iznosi 50 milijardi kuna, možemo pretpostaviti da će 15 milijardi kuna biti pretvoreno u vlasnički kapital. U nekim kompanijama kao što je Ledo, Todorić nije apsolutni vlasnik, tu su i mirovinski fondovi. Bude li se mijenjala vlasnička struktura, to bi se moglo dogoditi u Agrokoru dd i nizozemskoj kompaniji koja je vlasnik Mercatora. Todorićevo će se vlasništvo značajno razvodniti, no vjerojatno će ostati neki udio. Vjerujem da neće biti ni blizu 50 posto.

2. Hoće li porezni obveznici snositi teret spašavanja Agrokora?

Ne vidim da država može osobito sudjelovati u sanaciji. Izgleda da je porezni dug naplatio, a sanacija državnim novcem bila bi protivna europskim pravilima. Čini mi se da je Lex napravljen na granici dozvoljenog. Teoretski bi trošak za porezne obveznike mogao nastati ako bi se netko od vjerovnika žalio i tražio naknadu od države. Ipak, vjerujem da je potrošeno dosta vremena kako bi se takvo nešto spriječilo.

3. Hoće li Todorić biti kazneno procesuiran? Pokrenuti su izvidi, a znamo da su se Rusi žalili da su izvješća netočna, a sumnju u točnost izrazio je i povjerenik Ramljak. Koje bi poslovne transakcije mogle biti interesantne istražiteljima?

Ako postoje nepravilnosti u izvješćima, vjerujem da su se događale u Agrokorovim kompanijama, a ne u Agrokoru dd. Todorić nije direktor, dakle nije odgovorna osoba u Konzumu i drugim kompanijama.  Revizori također snose dio odgovornost, kao što jamče imovinom za svoja mišljenja. U Agrokoru je radila jedna manja revizorska kuća, što je neobično za tako veliku kompaniju. Pitanje je hoće li ikad više moći raditi. Nakon skandala s Enronom, kompaniji Arthur Anderson koja je radila za njih država je zabranila rad.

Istražitelji će vjerojatno provjeravati jesu li nekretnine ili neka druga imovina prodavani po tržišnim vrijednostima ili je trgovina bila u svrhu prikrivanja njihovih obaveza. Na primjer, on je prodavao tvornicu Juicy Staniću, a otkrije li se da je tvrtka bila preplaćena s 50 umjesto 14, moguće da se radilo o prikrivenom kreditiranju Agrokora, a da je ovaj zauzvrat dobivao bolje uvjete na polici.

4. Može li u tom scenariju Todorić ostati i bez privatne imovine?

Prvo, postoji koncept proboja pravne osobnosti. Dakle, mogao bi ako bi se dokazalo da su članovi uprave radili s namjerom prevare. Drugo, PIK obveznice koje su koristile za kupnju Mercatora najvjerojatnije uključuju kao jamstvo ne samo dionice Agrokora, nego i njegovu privatnu imovinu.