Foto: Index, DZS

HRVATSKU je prema podacima za 2016. napustilo gotovo 36.500 ljudi. No, treba naglasiti da ti podaci Državnog zavoda za statistiku nisu potpuni te da je ta brojka u stvarnosti puno veća.

Naime, DZS prikuplja podatke od MUP-a, koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Tako se stvaran broj iseljenih iz Hrvatske ne zna, međutim evidentno je da je ta brojka daleko veća od ove koju nam prezentira DZS.

>>Najistočniji grad u Hrvatskoj izumire, u područnoj školi ostalo samo dvoje djece

>>Suze, očaj i tuga na autobusnim kolodvorima "Iza nas ostaju samo prazne kuće"

>>Roditelji usred godine ispisuju djecu iz škola i vode ih u bolju budućnost

>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta

Samo se u Njemačku lani doselilo 54.245 osoba iz Hrvatske, dok je 2014. u Njemačku odselilo 57.006 Hrvata.

Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku u Wiesbadenu, u Njemačku je od 2013. do danas odselilo 180.000 hrvatskih državljana.

Osim Njemačke, Hrvati masovno odlaze u Irsku, Austriju, Italiju te ostale zemlje.

Detaljni rezultati 21. srpnja

U Državnom zavodu za statistiku Indexu su rekli kako su ovo samo prvi rezultati za 2016., dok će potpuni rezultati biti objavljeni 21. srpnja. Oni će uključivati informacije o migracijama po državama te po dobnim skupinama, starosti i spolu. Objavit će i migracije po županijama kako bi se vidjelo iz kojih Hrvati najviše odlaze.

Kad ove prve rezultate za 2016. usporedimo s onima iz 2015., vidimo kako broj onih koji napuštaju zemlju rapidno raste. Iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba, a od toga su 95,3 posto bili hrvatski državljani, a 4,6 posto stranci.

Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 32,5 posto osoba doselilo je iz BiH, dok je iz Hrvatske najviše ljudi odselilo u Njemačku (41,6 posto).

Akrap: Francuska ima dobru demografsku politiku

Demograf prof.dr.sc. Anđelko Akrap u razgovoru za Index je rekao da problem s iseljavanjem traje dugi niz godina.

Smatra kako Hrvatska mora donijeti niz mjera. Prvo se, kako tvrdi, treba riješiti stambena problematika, a uz to provesti mjere ekonomske politike. Posebno se, dodaje, trebaju napraviti mjere za gradove i za ruralne sredine.

"Francuska ima jako dobru demografsku politiku. Oni koji podižu djecu imaju razne vrste povlastica. To je niz mjera kojima im se omogućava da ne budu u lošijoj poziciji od onih koji nemaju djecu.

Odnos poduzetnika prema obiteljima je pozitivan, žene mogu ići na porodiljni i nemaju problema s egzistencijom. Posao ih čeka. A ne kao kod nas gdje su žene primljene na određeno pa im stižu otkazi ako zatrudne ili nakon što se vrate s porodiljnog. To su te mjere populacijske politike koje su razvijene europske zemlje uvele još u prošlom stoljeću i to u trenu kad su shvatile da im veliki broj stanovnika odlazi u mirovinu.

Slično je i sa Skandinavijom koja kroz socijalne mjere provodi dobru demografsku politiku", rekao je prof. Akrap, navodeći kako Hrvatska treba osigurati mladima stambenu i poslovnu sigurnost.

"Ako ljudi nemaju radno mjesto, što će nego seliti", kaže Akrap, dodavši kako vlada treba strategiju gospodarskog razvoja koja bi bila protkana demografskim mjerama.

Kaže kako su duga zaposlenja na određeno, nezaposlenost, niska primanja... problemi koji Hrvatsku desetljećima muče.

"Hrvatska polako, ali sigurno izumire. Od 1991. do 2015. imamo oko 230 tisuća više umrlih nego rođenih. Kad tome pridodamo ovaj val iseljavanja koji samo raste, jasno je da nas je sve manje", kaže prof. Akrap.

Kuće u Slavoniji i Baranji jeftinije od starog auta

Istovremeno, u Hrvatsku se ljudi slabo doseljavaju.

"A tko će nam se doseljavati kad ni za naše nema posla. Migracijska politika se rješava dogovorom vlasti, poduzetnika i sindikata. Svi zajedno moraju raditi na tome", zaključuje prof. Akrap.

No, kako se naši političari već godinama bave sami sobom, jasno je da ovaj problem sustavno guraju pod tepih. Istovremeno u Hrvatskoj ostaje samo starije stanovništvo, pa nije ni čudo da u nekim školama u Hrvatskoj nema tko sjediti u razredu jer su svi iz tih krajeva napustili zemlju, a ostalo je samo staro stanovništvo.

To se posebno odnosi na Slavoniju i Baranju, o čemu konstantno pišemo. Dokaz tome su prazni razredi i kuće koje se prodaju u bescjenje.

Na Index oglasima pronašli smo kuće već od 7000 eura. Jedna po toj cijeni prodaje se kraj Belišća. Skuplje od toga prodaju se čak i automobili stari nekoliko godina. Kuća od 106 kvadrata u Belom Manastiru prodaje se za 15.000 eura. Slične su i cijene kuća diljem Slavonije i Baranje.