Foto: Petar Glebov/Pixsell
 
UGLEDNI Hrvatski znanstvenik s adresom u Njemačkoj i SAD-u, Ivan Đikić, odgovorio je za Index na optužbe koje je na njegov račun iznio Pavo Barišić povodom neslužbenog priopćenja kojim je, kako sam tvrdi, na Sveučilištu u Augsburgu oslobođen optužbi za autoplagijat.

Barišić kaže da je neslužbenu odluku dobio od predsjednice te institucije Sabine Doering-Manteuffel, a o njoj je u međuvremenu obavijestio premijera Plenkovića i medije.

Barišić prijeti prijaviteljima?

Štoviše, Barišić je na HTV-u jutros rekao neke stvari koje bi se mogle doživjeti kao prijetnja ljudima koji su njegove postupke prijavili kao potencijalno neetične.

"Što s lažnim prijavama", upitao se Barišić i kazao između ostalog da se "u starim kulturama s time vrlo oštro razračunavalo", prenosi HTV.

Zapravo, u suvremenim uređenim zemljama tako nešto je nečuveno. Dapače, imena prijavitelja čuvaju se kao stroga tajna kako bi odgovorna tijela mogla bez pritisaka razmatrati prijave, a ljudi koji uočavaju probleme, kao i mediji, bez pritisaka poduzimati ono što im nalažu društvena odgovornost, savijest i zakoni. Prijave se drže i razmatraju u tajnosti sve do konačne odluke, a čak ni tada imena prijavitelja se javno ne obznanjuju. A u starim kulturama bilo je svega pa i robovlasništva i kanibalizma.

Đikić: Barišić ponavlja autoplagijat jer ga Njemačka ne poznaje

No kako je Barišić sam u medijima kao jednog od prijavitelja spominjao Ivana Đikića, a danas ga je u Jutarnjem listu ponovno prozvao za 'arbitriranje' i 'uključivanje u kampanju protiv njega', taj nam je ugledni znanstvenik poslao svoju reakciju koju prenosimo u cijelosti (ona je objavljena i na njegovom blogu). 

Informaciju o ovom članku primio sam sinoć kasno i radi informiranja javnosti prilažem sve dostupne informacija koje su mi do sada poznate:

Osobno nisam upoznat sa službenim detaljima odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a očigledno nije niti gospodin Barišić jer ih nije objavio ili ih je primio ali ih ne želi javno objaviti. Stoga prije donošenja bilo kakvih javnih zaključaka treba pričekati objavljivanje službene odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a koja će sadržavati i obrazloženje donesenog stava.

Pričekati tumačenje nenavođenja iz Augsburga

 Prema dosadašnjim spoznajama glavni problem u izradi doktorata gospodina Barišića jest kopiranje i prevođenje paragrafa iz njegovog magisterija te objavljenih znanstvenih radova u Hrvatskoj za izradu njegovog doktorata u Njemačkoj, a bez citiranja originalnog izvora istih članaka unutar doktorata. Na taj način je stekao dvije akademske titule: magisterij i doktorat za skoro identični znanstveni doprinos. Takav postupak, poznat pod nazivom "autoplagijat", nije u skladu s etikom u znanstvenom radu, jer se objavljeni izvorni znanstveni rad neistinito prikazuje još jednom kao izvorni znanstveni rad.

 Sveučilište u Augsburgu u svom postupanju u vezi s nepoštenjem u znanstvenom radu oslanja se na preporuke Deutsche Forschung Gemainschaft (DFG). U preporukama DFG-a nije obrađen autoplagijat kao vrsta neetičnog postupka u znanosti, u čemu DFG kasni za najnovijim europskim dokumentima o znanstvenoj čestitosti. Shodno tome, pismo predsjednice Sveučilišta u Augsburgu, prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel, a na temelju kojeg je napisan ovaj članak u JL, nigdje niti ne spominje odluku o autoplagijatu gospodina Barišića. Zašto onda gospodin Barišić u svim izjavama stalno spominje autoplagiranje te zašto je u naslovu napisano da Barišićev rad nije autoplagijat? Gospodin Barišić namjerno ističe autoplagiranje kao glavnu temu u hrvatskim medijima jer zna da za to ne može biti okrivljen u Njemačkoj. No u isto vrijeme izbjegava govoriti o konkretnim problemima s necitiranjem prije objavljenih radova koje su uočeni u izradi njegova doktorata.

Nelegalno prozivanje zviždača

 Gospodin Barišić je već nekoliko puta iznio u javnost informacije o "njemu poznatom identitetu" osoba koje su ga prijavile Sveučilištu u Augsburgu. Identitet prijavitelja ili "zviždača” u etičkim postupcima zaštićen je na sveučilištima u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim demokratskim zemljama koje su odane poštivanju etičkih vrijednosti.  Gospodin Barišić, javnim objavljivanjem imena prijavitelja, s pozicije ministra u veljači 2017., kao i sadašnjim javnim istupima opetovano  pokazuje svoje nepoznavanje osnovnih principa akademske etike, a da o nedostatku njegove brige za budućnost etičkih postupaka u Hrvatskoj, kao bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, niti ne govorimo. Naime, čuvanje identiteta prijavitelja u uskom krugu osoba odgovornih za provođenje etičkih postupaka je neophodna kako bi osobe koje uoče nepravilnosti mogle bez straha za svoj profesionalni i privatni život prijaviti svoju sumnju u neetičko djelovanje te tako osiguravati vjerodostojnost znanosti i doprinositi kontinuiranoj izgradnji kvalitetnijeg društva.

Što s potvrđenim plagijatima?

 Sličan medijski pristup bio je kod potvrđenog plagiranja američkog  filozofa Schlessingera od strane gospodina Barišića. Prijavu za plagiranje koju su protiv Barišića 2011. podnijela četvorica filozofa Sveučilište u Splitu je odbacilo bez ikakva obrazloženja, no nakon što je Schlessinger i osobno potvrdio da je njegov rad plagiran,  tadašnji ministar Barišić se osobno ispričao Schlesingeru zbog navodne tipografske pogreške. Nakon toga je i Saborski odbor za etiku u znanosit potvrdio da je taj rad gospodina Barišića prema etičkim normama plagijat. nakon toga je doslo do napada od strane gospodina Barišića na članove odbora koji su utvrdili postojanje plagijata. Stoga mislim da je i u ovom slučaju grešaka u izradi doktorata potrebno da Sveučilište u Augbsburgu javno obznani svoje nalaze i tek nakon toga ćemo moći reći postoje li etičke greške u izradi doktorata gospodina Barišića ili ne.

Grube uvrede i neistine

 Odgovornost novinara u demokratskim društvima, prilikom objavljivanja članaka, neizostavno uključuje uvažavanje prava osoba, koje su u članku spomenute ili činjenično napadnute, na iznošenje njihovog mišljenja ili dodatnih činjenica kao odgovora na iznesene tvrdnje. Bilo bi mi jako drago da sam bio kontaktiran of gospodina Körblera za izjavu prije objavljivanja ovog članka u kojem je izneseno nekoliko grubih uvreda i neistina o mom razgovoru s premijerom RH te motivima i djelovanju u borbi protiv plagiranja u Hrvatskoj. Objavljivanje moje izjave u istom članku omogućilo bi pravovremeno, a ne zakašnjelo, te balansirano, a ne jednostrano, informiranje građana. Umjesto od strane gospodina Barišića insceniranih napada i uvlačenje politike u akademski život, gdje joj nije mjesto, imali bi raspravu o konkretnim greškama kod izrade doktorata gospodina Barišića te konkretnoj odluci Sveučilišta u Augsburgu.

 O svim dodatnim detaljima javnost će biti obavještena čim budem u mogućnosti dobiti i proučiti službene informacije sa Sveučilišta u Augsburgu.

Uskoro opširnije