Foto: Boris Scitar, Dusko Marusic/Pixsell

PREMA podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice (BAMF), Njemačka masovno privlači useljenike iz istočnih članica Europske unije, čiji se broj od 2010. godine utrostručio. Među njima se sve više povećava i broj useljenika iz Hrvatske, no i dalje ih je najviše iz Poljske.

>>Najistočniji grad u Hrvatskoj izumire, u područnoj školi ostalo samo dvoje djece

>>Suze, očaj i tuga na autobusnim kolodvorima "Iza nas ostaju samo prazne kuće"

>>Roditelji usred godine ispisuju djecu iz škola i vode ih u bolju budućnost

>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta

U okviru prava na slobodu kretanja radnika u Europskoj uniji, u Njemačku je prošle godine došlo raditi 634 tisuće ljudi iz ostalih članica EU-a, a njih 77 posto dolazi iz istočnoeuropskih članica. Iz Poljske je u 2016. u Njemačku došlo raditi 42 tisuće ljudi i sada ih je sveukupno više od 700 tisuća.

Oko pola milijuna Rumunja također živi i radi u Njemačkoj, a prema podacima BAMF-a Hrvata je 331 tisuća, s time da ih je u 2016. došlo 34 tisuće. Veliki je priljev i ljudi iz Bugarske, iz koje se u Njemačku zbog posla doselilo 262 tisuće ljudi.

Krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana Republike Hrvatske. Godinu dana poslije, krajem 2013., već je bilo prijavljeno 240.543, a krajem 2014. njih 263.347. Krajem 2015. u Njemačkoj je živjelo 297.895 hrvatskih državljana.

Klaonice, brodogradnja, poljoprivreda i građevinarstvo ne bi funkcionirali bez useljenika

Useljavanje u Njemačku iz zapadnih članica EU-a je mnogo rjeđe, pa tako useljenici sa zapada ne predstavljaju ni svakog desetog među 4,3 milijuna stanovnika drugih država Unije koji sada žive i rade u Njemačkoj. Useljenici iz istočne Europe naročito su važni za funkcioniranje prehrambene industrije, konkretno za rad u klaonicama, brodogradnji, poljoprivredi, građevinarstvu, te u sustavu brige za starije, u kojem je zaposleno oko 400 tisuća istočnih Europljana.

Većina useljenika iz istočne Europe, u koje se ubrajaju i oni iz Hrvatske, su mladi, dobro obrazovani i sposobni integrirati se u njemačko tržište rada. Službene brojke demantiraju i mit o istočnim Europljanima kao onima koji više koriste socijalnu pomoć od Nijemaca: primjerice, tek 4,9 posto useljenika prima socijalnu pomoć u odnosu na 7,3 posto Nijemaca.

Bježe mahom mladi i obrazovani

Državni zavod za statistiku objavio je sredinom srpnja službene podatke o migracijama i iseljavanju za 2016. godinu.

Prema njihovim podacima u Hrvatsku je iz inozemstva doselilo 13.985 osoba, a u inozemstvo je odselilo 36.436 osoba. Najveći broj odselio je u Njemačku - njih 56,1 posto. Slijede BiH (7,7 posto), Austrija (6,1 posto), Irska (5,5 posto) i Srbija (4,4 posto).

Najveći broj odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina - 46,7 posto. U 2016. iz Hrvatske je odselilo 95,6 posto hrvatskih državljana i 4,4 posto stranaca.

Kada ove rezultate za 2016. usporedimo s onima iz 2015., vidimo kako broj onih koji napuštaju zemlju rapidno raste. Iz Hrvatske je u inozemstvo 2015. odselila 29.651 osoba, a od toga su 95,3 posto bili hrvatski državljani, a 4,6 posto stranci.

Treba naglasiti da ovi podaci Državnog zavoda za statistiku nisu potpuni i da je ta brojka u stvarnosti puno veća.

Naime, DZS prikuplja podatke od MUP-a koji registrira samo one koji su prije selidbe u inozemstvo odjavili prebivalište u Hrvatskoj. Tako se stvaran broj iseljenih iz Hrvatske ne zna, međutim evidentno je da je ta brojka daleko veća od ove koju nam prezentira DZS.