Foto: FAH, 123rf

POČELO je s istarskim pršutom, nastavilo s kranjskom kobasicom i teranom, a posljednja bitka vodila se oko slavonskog kulena i varaždinskog zelja. Riječ je naravno o sukobima Hrvatske i susjedne Slovenije oko zaštite autohtonih proizvoda na razini EU-a.

Najsnažnija bila je borba oko terana koji je Slovenija zaštitila kao autohtoni proizvod, a Hrvatska je pokušala osporiti tu odluku EU-a. Kako je to završilo, znamo, piše slovenski Žurnal24. Hrvatski vinari mogu proizvoditi teran s oznakom "Hrvatska Istra", a Slovenci su Europsku komisiju zbog ove odluke tužili sudu EU-a.

Prigovori i dogovori

Slovenija je dosad tri puta prigovarala na zahtjeve za zaštitu autohtonih proizvoda iz Hrvatske: u slučaju istarskog pršuta, varaždinskog zelja i slavonskog kulena.

Hrvatska i Slovenija postigle su dogovor oko istarskog pršuta i Europskoj komisiji podnijele zajednički zahtjev za zaštitu ovog proizvoda 2015. godine. Što se tiče kranjske kobasice, Hrvatska je uložila žalbu za slovenski zahtjev i postignut je kompromis i prijelazno razdoblje od 15 godina za Hrvatsku.

Ovog tjedna, Slovenija je uložila prigovor na hrvatski zahtjev o zaštiti zelja i kulena. Slovenski Dnevnik piše kako je EU Sloveniji odobrio da se neograničeno služi nazivima varaždinsko zelje 1 i 2, a ono će u EU biti zaštićeno kao hrvatski proizvod. Slovenski mediji prenose i kako će ova odluka uskoro biti službeno objavljena. Hrvatski ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić poručio je da ovakvu odluku EU-a smatra - uspjehom.

Zašto se Slovenci bune?

Varaždinsko zelje proizvodi se i u Sloveniji i to je bio glavni razlog zbog kojeg je Slovenija ulagala prigovor. Kao i Hrvatska u slučaju terana, želi zaštiti svoje proizvođače.

"Varaždinsko zelje poznata je pripitomljena sorta kupusa koji je odličan za kiseljenje i skladištenje. U Sloveniji, u katalogu sorti postoje dvije vrste kupusa koje u imenu sadržavaju riječ 'varaždinski'", kažu u objašnjenju.

Što se tiče slavonskog kulena, hrvatski proizvođači šokirani su odlukom da se Slovencima dopusti korištenje tog naziva. Iz Slovenije poručuju da bi zabrana korištenja ovog naziva njihovim proizvođačima nanijela goleme štete.

Prema informacijama na stranici hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, naziv za slavonski kulen "predlaže se upis naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla, a Slovenskom društvu Celjske mesnine d.d. dozvoljava se korištenje naziva „Slavonski kulen” za označivanje proizvoda koji nije u skladu sa specifikacijom proizvoda „Slavonski kulen”/„Slavonski kulin” (ZOZP) tijekom razdoblja od pet godina od datuma stupanja na snagu Uredbe."