KAVA bez kofeina možda ne nudi jednak osjećaj razbuđenosti, ali bi mogla imati prednost za mozak koju kava s kofeinom nema. U jednom manjem eksperimentu neuroznanstvenici su utvrdili da su sudionici koji su pili kavu bez kofeina postigli značajno bolje rezultate na dva testa pamćenja.

Kod onih koji su pili kavu s kofeinom takvo poboljšanje nije zabilježeno. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature Communications, upućuju na to da na mozak tijekom konzumacije kave utječe još nešto osim kofeina. Moguće je da važnu ulogu imaju mikroorganizmi koji žive u našim crijevima.

Eksperiment i rezultati

U eksperimentu je sudjelovao 31 konzument kave, od kojih je zatraženo da dva tjedna prestanu piti svojih uobičajenih tri do pet šalica dnevno. Nakon tog razdoblja zabilježene su znatne promjene u sastavu crijevnog mikrobioma u uzorcima njihove stolice. Sudionici su zatim podijeljeni u dvije skupine. Polovica je dobila kavu bez kofeina, a druga polovica kavu s kofeinom, pri čemu nisu znali koju vrstu piju.

Ponovno uvođenje četiri šalice instant-kave dnevno tijekom tri tjedna izazvalo je brze promjene u mikrobiomu, neovisno o tome je li kava sadržavala kofein. Sudionici su nakon povratka na kavu prijavili i nižu razinu stresa, depresivnosti i impulzivnosti, čak i kad su pili kavu bez kofeina.

Ipak, samo je ponovno uvođenje kave s kofeinom bilo povezano sa smanjenjem anksioznosti i psihološke uznemirenosti te poboljšanjem pažnje i budnosti. To sugerira da kofein ima specifične učinke na kognitivne sposobnosti i raspoloženje, što su pokazala i druga istraživanja.

Veza crijeva i mozga

Istraživače je najviše iznenadio učinak kave bez kofeina. Samo su sudionici koji su je pili ostvarili značajno bolje rezultate na dva testa pamćenja. U tim su testovima morali naučiti i zapamtiti određeni broj riječi i lokacija. Skupina koja je pila kavu bez kofeina poboljšala je rezultate i napravila manje pogrešaka, dok skupina s kofeinskom kavom nije pokazala statistički značajno poboljšanje.

Neuroznanstvenici sve više razmatraju mogućnost da kava, čak i bez kofeina, može potaknuti aktivnost određenih mikroorganizama u crijevima i promijeniti njihovu komunikaciju s mozgom. Kava ne sadrži probiotike, ali je bogata polifenolima, biljnim spojevima koji služe kao hrana mikroorganizmima u ljudskim crijevima. Jedna je od mogućnosti da ti spojevi potiču niz promjena u organizmu koje dovode do poboljšanja kognitivnih sposobnosti.

"Kava je mnogo više od samog kofeina. Ona je složen prehrambeni čimbenik koji djeluje na naše crijevne mikroorganizme, metabolizam, pa čak i na emocionalno stanje", objasnio je neurobiolog John Cryan sa Sveučilišta College Cork u Irskoj.

Njegov laboratorij istražuje komunikaciju između crijeva, mikrobioma i mozga. Cryan je još 2013. godine skovao izraz "psihobiotici" kako bi opisao način na koji probiotici mogu oblikovati crijevni mikrobiom i potencijalno poboljšati mentalno zdravlje.

"Najveće iznenađenje bilo je to što smo, kada smo ponovno uveli kavu, dobili doista zanimljive učinke i nakon ponovnog uvođenja kave bez kofeina. Dakle, nije riječ samo o kofeinu", dodao je Cryan.

Priznao je da je istraživanje malo i da otvara mnogo pitanja. Smatra da bi se kava mogla koristiti kao dodatak zdravoj i uravnoteženoj prehrani za postizanje ravnoteže probavnog sustava. Učinak kofeina, čini se, samo je dio puno šire priče.