NAČIN na koji sjedite dok čitate ovaj tekst mogao bi utjecati na vaše raspoloženje, ali i na odluke koje donosite, pokazuje novo istraživanje sa Sveučilišta McGill. Prema studiji objavljenoj u časopisu British Journal of Psychology, ljudi koji sjede uspravno osjećali su više ponosa i bili spremniji na rizik od onih koji su sjedili pogrbljeno.

Kako je izgledao eksperiment?

U istraživanju je sudjelovalo 198 ispitanika kojima je rečeno da testiraju zadatke na tabletu. Jedna skupina koristila je tablet postavljen na povišeni stalak, zbog čega su morali sjediti uspravnije. Drugoj skupini tablet je bio postavljen na niski stol, zbog čega su se morali nagnuti prema naprijed.

Sudionicima nije otkrivena prava svrha istraživanja, a naknadni razgovori pokazali su da nisu posumnjali da znanstvenici zapravo proučavaju njihovo držanje. Kako bi provjerili jesu li dvije skupine doista sjedile različito, istraživači su analizirali videosnimke i izmjerili kut njihovih vratova.

Uspravno držanje i sklonost riziku

Tijekom eksperimenta sudionici su igrali virtualnu igru u kojoj su napuhivali balon. Pravila su bila jednostavna: što su ga više napuhivali, potencijalna nagrada bila je veća, ali ako bi balon puknuo, izgubili bi sve što su osvojili u tom krugu.

Sudionici koji su sjedili uspravnije bili su spremniji riskirati. Istraživači pritom navode da rezultat nije jednostavno posljedica impulzivnosti, nego bi mogao upućivati na učinkovitije preuzimanje rizika.

"To sugerira da nisu samo bili impulzivniji, nego da su učinkovitije preuzimali rizik", objasnio je Jorge Armony, koautor studije i profesor na odjelima za psihijatriju i psihologiju Sveučilišta McGill. Uz to, sudionici koji su sjedili uspravnije prijavili su snažniji osjećaj ponosa od onih koji su sjedili pogrbljeno.

Kakve veze imaju tijelo i raspoloženje?

Studija se nadovezuje na dugogodišnju raspravu o tome može li položaj tijela utjecati na naše raspoloženje i ponašanje. Istraživači s McGilla smatraju da njihov eksperiment izbjegava jedan od glavnih problema ranijih istraživanja na tu temu. Sudionici nisu znali da se proučava njihovo držanje, a položaj tijela mijenjao se zbog načina na koji je bio uređen prostor, a ne zato što im je netko rekao kako trebaju sjediti.

To je važno zbog ranijih istraživanja takozvanih "poza moći" (power posing), kod kojih su ispitanici svjesno zauzimali određene položaje. Zbog toga je ostalo otvoreno pitanje jesu li na rezultate utjecala njihova očekivanja, odnosno činjenica da su mogli naslutiti što istraživači žele postići.

Nova studija ne znači da će uspravno sjedenje nekome iz temelja promijeniti raspoloženje ili način donošenja odluka. Rezultati ipak pokazuju da bi način na koji je uređen prostor u kojem radimo mogao imati određeni utjecaj na to kako se osjećamo i ponašamo.

"Naši rezultati upućuju na to da, osim svjesnog zauzimanja 'poza moći', i čimbenici iz okoline koji u svakodnevnom životu utječu na držanje, poput stolova za rad u stojećem položaju ili ergonomskog uređenja radnog mjesta, mogu utjecati na ponašanje pojedinca", navode autori u studiji.

Drugim riječima, položaj ekrana, visina stola i način na koji je uređeno radno mjesto možda nisu važni samo zbog udobnosti. Istraživanje sugerira da bi način na koji nas prostor navodi da držimo tijelo mogao imati i suptilan utjecaj na raspoloženje i ponašanje.