ČAK I AKO vas ne zanima zdrava prehrana, sigurno ste već čuli za važnost konzumiranja namirnica bogatih probioticima. Probiotici su dobri za crijeva, a njihove su prednosti trenutne (poput dobre probave i potpore imunološkom sustavu) i dugoročne (štite od kognitivnog pada). Dvije namirnice koje su bogate probioticima su kefir i jogurt.

Imaju puno sličnosti, što može olakšati njihovo povezivanje. Oboje su fermentirani mliječni proizvodi. Često ih se može naći jednog pored drugog u samoposluzi. No postoji nekoliko ključnih razlika između njih, uključujući način izrade, za što se mogu koristiti i količinu dobrobiti za crijeva koje omogućuju.

Dijetetičarka Andrea Mathis je u razgovoru za Well and Good objasnila razliku između njih, ali i donijela vlastitu presudu o tome koji je od njih pravo probiotičko blago. Odnosno, tko bi odnio pobjedu u ovom natjecanju.

Kako su izrađeni i kada ih koristiti?

Kada uspoređuje dva fermentirana mliječna proizvoda, Mathis ističe da je prvo korisno znati što su oni točno i kako su napravljeni. Objašnjava da iako se kefir i jogurt fermentiraju iz mlijeka, jogurt se fermentira isključivo bakterijama, dok kefir fermentira i bakterijama i kvascem.

Kada je u pitanju jogurt, postupak uključuje zagrijavanje mlijeka, dodavanje žive kulture (koja sadrži bakterije), puštanje jogurta da se stegne i hlađenje. Da biste napravili kefir, potrebna su vam zrna kefira koja sadrže i bakterije i kvasac. Nakon što dodate čajnu žličicu zrna kefira u šalicu mlijeka, pokrijete i pustite da odstoji 24 sata, tada imate svoj kefir.

"Razlika u načinu izrade mijenja i okus i teksturu", kaže Mathis: "Jogurt je gušći i kremastiji, dok je kefir više tekući." 

Što se tiče okusa, kaže da kvasac u kefiru čini nešto trpkiji okus od jogurta, koji je blažeg okusa.

Budući da se razlikuju u teksturi i okusu, Mathis kaže kako se razlikuje i način njihovog korištenja. 

"Kefir je probiotičko piće koje možete piti u pokretu, dok je jogurt nešto što obično jedete žlicom", kaže ona: "Također, jogurt se češće koristi u kuhanju kao zamjena za maslac ili ulje. Naročito je učinkovit u pečenim proizvodima jer pruža vlagu."

Korištenje kefira, objašnjava Mathis, neće dobro funkcionirati jer je previše vodenast i više bi promijenio okus.

Kako se razlikuju u prehrambenom smislu?

Što se tiče prehrambenih sastojaka, Mathis kaže da imaju neke preklapajuće prednosti, ali postoje i druge osobine koje ih razlikuju.

"Oboje su dobri izvori proteina", kaže ona: "Ako je to razlog zašto tražite kefir ili jogurt, jednostavno bih odabrala onaj koji vam više odgovara po okusu i teksturi jer je oboje bogato hranjivim tvarima." 

Obični kefir ima osam grama proteina po jednoj šalici, a obični jogurt u prosjeku šest grama po porciji. I kefir i jogurt imaju slične količine ugljikohidrata.

Mathis objašnjava da, budući da se kefir proizvodi i od živih bakterija i od kvasca, dok se jogurt proizvodi samo od živih kultura bakterija, kefir ima veću probiotičku korist. 

"Zapravo može imati tri puta više probiotika od jogurta", kaže ona. 

Dakle, ako se stvarno želite "počastiti" dobrim crijevnim bakterijama, kefir će biti bolji izbor.

Kefir također sadrži više kalcija, što je važno za zdravlje kostiju i srca. Naime, on ima 300 miligrama kalcija po porciji, dok jogurt ima 180 miligrama po porciji. Kefir je također nešto bogatiji vitaminom A, hranjivom tvari koja je važna za zdravlje očiju, zdravlje kostiju i imunitet. 

Ipak, ako imate mliječnu netoleranciju ili osjetljivost, konzumiranje kefira ili jogurta može dovesti do nadutosti, zatvora ili proljeva. No osim toga, Mathis kaže da se oboje smatra sigurnim namirnicama.

"I kefir i jogurt izvrsne su opcije za zdravlje crijeva", kaže Mathis. 

Za koji god da se odlučite, učinit ćete uslugu svojim crijevima, a to znači da ćete imati koristi i za cijelo tijelo.