SIGURNO ste primijetili da neki ljudi i u dubokoj starosti pamte i najmanje sitnice iz mlađih dana dok vi ne možete zapamtiti nečije ime i prezime iako ste ih čuli prije samo nekoliko minuta. Moguće je da je za to krivac vaš mozak, barem tako misle znanstvenici. Ljudi koji i u dobi od 80 godina, ali i više, posjeduju izvanredno pamćenje imaju i znatno duže živčane stanice ili, kako ih znanstvenici nazivaju, superneurone u određenim dijelovima mozga, pokazalo je najnovije istraživanje.

Rezultati studije, nedavno objavljene u časopisu The Journal of Neuroscience, pokazuju da su živci u području mozga odgovornom za pamćenje, ili takozvanom entorinalnom korteksu, znatno veći kod ljudi koji odlično pamte u odnosu na njihove vršnjake, piše New Scientist.

Što kažu stručnjaci?

Znanstvenici misle da ljudi starije dobi s odličnim pamćenjem posjeduju neurone duže i od onih koje imaju prosječni pojedinci 20, pa čak i 30 godina mlađi od njih, a evo kako to objašnjavaju.

''Činjenica da ove osobe imaju puno duže neurone u odnosu na svoje mlađe vršnjake može značiti da su tako velike stanice postojale od njihova rođenja i da su se strukturalno održavale tijekom života. Samim time možemo zaključiti kako su duži neuroni biološko obilježje karakteristično za svojevrsno superstarenje'', rekla je voditeljica studije Tamar Gefen sa Sveučilišta Northwestern.

Ona je u suradnji s kolegama otkrila da starije osobe s boljim pamćenjem nemaju abnormalnu akumulaciju proteina tau u takozvanom neurofibrilarnom klupku, što je zapravo jedno od glavnih obilježja Alzheimerove bolesti.

Dodala je kako se pomoću proteina tau može pouzdano predvidjeti mjesto buduće atrofije mozga kod oboljelih od Alzheimerove bolesti godinu dana ili čak više godina unaprijed, a vjeruje se da je razlog pokretanje degeneracije mozga oboljelih.

Revolucionarno otkriće koje bi moglo pomoći zdravstvu

''Da bismo shvatili kako su i zbog čega neki ljudi otporni na razvoj Alzheimerove bolesti, važno je pomno istražiti mozgove starijih osoba koje imaju duže neurone. Što njihov mozak čini jedinstvenim? Kako bismo mogli iskoristiti njihove biološke osobine da bismo pridonijeli sprečavanju razvoja Alzheimerove bolesti?'' govori liječnica Gefen.

U sklopu istraživanja znanstvenici su proučavali mozak šest starijih osoba koje su imale odlično pamćenje, zatim mozak sedam kognitivno prosječnih starijih osoba, šest mladih osoba i pet osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti. Gefen dodaje da su izmjerili veličinu i karakteristike njihovih neurona te došli do zanimljivog zaključka.

''Studija je pokazala da je u slučaju Alzheimerove bolesti atrofija neurona u entorinalnom korteksu, jednom od dijelova mozga odgovornom za pamćenje i osjet mirisa, bila karakteristično obilježje bolesti. Pretpostavljamo da je ovaj proces posljedica akumulacije proteina tau u neurofibrilarnom klupku, što rezultira slabijom sposobnošću pamćenja u starijoj dobi'', objasnila je.