ISTRAŽIVAČI s Harvarda i Sveučilišta Rush otkrili su da su žene koje su uzimale antibiotike najmanje dva uzastopna mjeseca tijekom svojih 50-ih godina stalno imale lošije rezultate na kognitivnim testovima.

Bodovanje je uključivalo mjere brzine obrade, funkcioniranja mozga, pažnje i kapaciteta pamćenja. Istraživači, koji su objavili svoja otkrića prošlog tjedna u PLOS-u, prikupili su podatke od više od 14.000 žena.

Sudjelujući u istraživanju, žene su izvještavale jesu li koristile lijekove tijekom protekle dvije godine i jesu li imale zdravstvenih problema, pored niza drugih pitanja. Godine 2009., kada su mnogi od sudionika navršili 50., u anketu je uključeno pitanje o antibioticima.

Sedam godina kasnije, žene su dobile kognitivni ispit kako bi se utvrdili različiti kognitivni čimbenici

One koje su prijavile najmanje dva uzastopna mjeseca korištenja antibiotika univerzalno su imale lošije rezultate od svojih vršnjaka.

Postojao je i jasan znak kognitivne degradacije tijekom vremena. Točan mehanizam zbog kojeg antibiotici imaju tako zastrašujući učinak na mozak ne može se točno odrediti, ali stručnjaci imaju jednu potencijalnu slutnju.

Istraživači ukazuju na osovinu crijeva-mozak kao odgovornu za kognitivni pad koji doživljavaju žene. Čovjekova crijeva imaju više kontrole nad tijelom i mozgom nego što se u javnosti doživljava.

Prethodne studije čak su otkrile da mikrobiom crijeva može odrediti nečiju osobnost

Prošle studije su također otkrile da je zdravlje crijeva povezano s kognitivnim stanjima poput Alzheimerove i drugih bolesti i kod ljudi i kod životinja. Na mikrobiom crijeva utječu antibiotici koji mogu ubiti i promijeniti populaciju želuca u tijelu.

Godine 2016. istraživači sa Sveučilišta Johns Hopkins otkrili su da antibiotski tretmani mogu promijeniti čovjekov crijevni mikrobiom i kao rezultat toga naštetiti osobama koje pate od psihičkih poremećaja.

"Potrebno je više istraživanja, ali naša sugeriraju da ako možemo spriječiti infekcije i minimizirati liječenje antibioticima kod osoba s mentalnim bolestima, onda bismo mogli spriječiti pojavu maničnih epizoda", tvrdi dr. Robert Yolken.

Zašto mikrobiom ima toliku kontrolu nad tijelom, još nije utvrđeno, ali stručnjaci to istražuju već desetljećima.