MOŽDANI udar bez simptoma koji bi ga otkrili – zvuči nelogično, ali takav oblik udara zaista postoji. Liječnici ga nazivaju „tihim moždanim udarom“ (stručno: asimptomatski moždani udar), a riječ je o oštećenju mozga koje se dogodi bez klasičnih znakova poput oduzetosti ili problema s govorom.

Ovakvi udari obično se otkriju slučajno, putem CT-a ili magnetske rezonance, iako mogu ostaviti suptilne posljedice poput problema s pamćenjem, koncentracijom ili koordinacijom.

Jedna od šest osoba ima neki neurološki poremećaj, a zdravlje mozga postaje sve važnija tema u svijetu medicine. Upravo zato Cleveland Clinic provodi najveće dosad istraživanje zdravlja mozga koje će trajati 20 godina i uključuje gotovo 4000 sudionika. Cilj je otkriti biomarkere i ciljeve za prevenciju i liječenje bolesti mozga.

Tijekom snimanja mozga kod zdravih sudionika istraživači su otkrili da su neki od njih preboljeli tihi moždani udar, a da to uopće nisu znali.

Kako moždani udar može biti "tih"?

Dr. Ken Uchino, neurolog specijaliziran za moždane udare pri Cleveland Clinic, objašnjava da postoje dvije osnovne vrste moždanog udara: ishemijski (uzrokovan začepljenjem krvne žile) i hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile). Oko 80% svih moždanih udara je ishemijskog tipa.

“Tihi moždani udar događa se kada moždane stanice odumiru zbog prekida dotoka kisika, ali osoba nema klasične simptome poput zamućenog govora ili oduzetosti,” kaže dr. Mill Etienne, neurolog sa Sveučilišta New York. “Najčešće se otkrije slučajno, tijekom CT-a ili magnetske rezonance koja se radi iz nekog drugog razloga.”

Dr. Uchino dodaje da snimke mozga mogu pokazati da je došlo do tihog udara, ali ne i kada se točno dogodio.

Postoje li znakovi koje ipak možemo primijetiti?

Iako se često prođu nezapaženo, tihi moždani udari mogu ostaviti suptilne tragove. “Iznenadni problemi s pamćenjem, koncentracijom, kognitivnim funkcioniranjem ili motoričkim sposobnostima mogu biti znak da je osoba pretrpjela tihi udar", navodi dr. Jeffrey Quinn, vaskularni neurolog iz Cedars-Sinai sustava.

Dr. Etienne dodaje da mentalna magla, teškoće s fokusom i smetnje u pamćenju mogu biti znakovi, iako su ti simptomi česti i kod mnogih drugih stanja. Zato je jedini siguran način dijagnoze - snimanje mozga (CT ili MR).

Jesu li tihi moždani udari opasni?

Saznanje da ste imali moždani udar, čak i tihi, može zvučati zastrašujuće. No dr. Uchino kaže da ne treba paničariti. “Tihi moždani udari nisu rijetki. MRI snimke pokazuju da ih je imalo čak 10% osoba u 60-ima i 40% onih u 80-ima", navodi.

Mozak je, kaže, sposoban nadoknaditi manju štetu. No tihi udar povećava rizik za ozbiljniji, simptomatski moždani udar u budućnosti. Ipak, ukupan rizik ostaje relativno nizak.

Što učiniti ako sumnjate da ste imali tihi moždani udar?

Ako primjećujete nove, neobične simptome poput problema s pamćenjem ili koordinacijom, obavezno se javite liječniku. Ako snimke potvrde da je došlo do tihog udara, važno je:

• promijeniti prehranu
• uvesti redovitu fizičku aktivnost
• smanjiti unos alkohola
• prestati pušiti
• liječiti visoki tlak, kolesterol i/ili dijabetes.

“Tihi moždani udar je upozorenje da bi ozbiljniji udar mogao uslijediti,” kaže dr. Etienne. “To je trenutak u kojem treba provjeriti stanje krvnih žila, srca i potražiti uzrok.” Također ističe da nakupljanje više tihih udara može povećati rizik od određenih oblika demencije.

Možemo li smanjiti rizik?

Da. I to puno više nego što mislimo. Dr. Wengui Yu, neurolog sa Sveučilišta California, savjetuje da ne koristimo duhan, umjereno konzumiramo alkohol i održavamo kolesterol zdravim. Važno je i paziti na prehranu i tjelesnu težinu te izbjegavati sjedilački način života.

Tihi moždani udar možda ne ostavlja vidljive simptome odmah, ali nije bezopasan. Ako ga na vrijeme prepoznamo, možemo poduzeti korake koji će smanjiti rizik od ozbiljnijeg udara i očuvati dugoročno zdravlje mozga.