BROJ slučajeva demencije brzo raste, a procjenjuje se da će se do 2060. broj udvostručiti. No, demencija nije samo stvar genetike i slučajnosti; način života igra ključnu ulogu. Istraživanja pokazuju da Alzheimerova bolest može započeti i 20 godina prije nego što se pojave prvi simptomi, što znači da su preventivne mjere važne puno prije starosti. O tome koje navike treba prekinuti do 50. godine kako bi se smanjio rizik od demencije, govorili su neurolog dr. Achillefs Ntranos i dr. Jonathan Howard.

Prema dr. Ntranosu, najveći faktor rizika i navika koju trebamo izbjegavati, je socijalna izolacija.

"Osjećaj usamljenosti nije samo emocionalni teret – on je prijetnja mozgu. Istraživanja pokazuju da socijalna izolacija povećava rizik od demencije za čak 50 posto, vjerojatno zbog smanjene kognitivne stimulacije, pojačanog stresa i promjena raspoloženja", objašnjava dr. Ntranos za Parade.

Druženje zahtijeva aktivno slušanje, razumijevanje emocija, vođenje razgovora i prisjećanje zajedničkih iskustava – sve to održava mozak aktivnim. Dakle, zbog tih razloga dr. Ntranos preporučuje uključivanje u svakodnevne interakcije, čak i kroz male razgovore s poznanicima ili trgovcima. Također predlaže sudjelovanje u društvenim grupama, volontiranje i korištenje tehnologije poput video poziva za održavanje kontakta s voljenima.

"Spojite društvenu aktivnost s kretanjem, poput šetnji ili vrtlarenja – tako kombinirate dvije strategije korisne za mozak", dodaje dr. Ntranos.

"Najbolji način za smanjenje rizika od demencije je zdrav stil života"

Osim socijalne izolacije i drugi životni izbori mogu povećati rizik od demencije. Dr. Howard naglašava važnost prestanka pušenja i smanjenja unosa alkohola.

"Najbolji način za smanjenje rizika od demencije je zdrav stil života", ističe dr. Howard. Posebno naglašava unos zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, bobičastog voća, cjelovitih žitarica, ribe i maslinovog ulja.

Dobra vijest je da male promjene mogu donijeti velike koristi. Prema dr. Ntranosu, pozitivni učinci povećane društvene interakcije mogu se primijetiti već nakon nekoliko tjedana.

"Poboljšanja raspoloženja i kognitivnih funkcija dolaze brzo, ali kontinuitet je ključan. Druženje je poput vitamina za mozak – male dnevne doze daju najbolje rezultate", zaključio je.