Nezaustavljiv rast veganstva: Kako je od marginalnog pokreta postalo mainstream?

Nezaustavljiv rast veganstva: Kako je od marginalnog pokreta postalo mainstream?
Foto: 123RF

ZDRAVIJI život, klimatske promjene i prava životinja samo su neki od razloga zbog kojih se sve više ljudi diljem svijeta odlučuje za prelazak na veganski način života. Novi članak objavljen u The Guardianu dočarava način na koji je veganstvo u Londonu od marginalnog pokreta prešlo u mainstream i postalo popularno među svim društvenim slojevima u britanskoj prijestolnici.

Veganstvo doživjelo boom u Velikoj Britaniji

Veganstvo je u zadnjih nekoliko godina postalo top tema u Velikoj Britaniji i tema brojnih društvenih događanja. Na festivalskoj sceni su se pojavili i neki festivali posvećeni isključivo veganskoj prehrani i stilu života, i to diljem Velike Britanije – sve od Bristola do Invernessa.

Popularnost veganstva u Velikoj Britaniji doista ubrzano raste. Veliki prehrambeni lanci Marks & Spencer i Pret a Manger u svoju su ponudu uvrstili veganske menije, svjetski poznati pizza restoran Pizza Hut nedavno se pridružio restoranima Pizza Express i Zizzi s ponudom veganskih pizza, a čak je i poznati irski proizvođač piva Guinness prihvatio veganski način proizvodnje piva.

Ako je ovdje riječ o godini mainstream veganizma, u čemu se slažu gotovo svi marketinški stručnjaci, onda sigurno mora postojati čitav niz faktora koji su utjecali na enormni rast popularnosti veganizma na globalnoj razini.

U tri ključna razloga svakako spadaju briga za dobrobit životinja, ekološka svijest i briga za vlastito zdravlje. O megapopularnosti veganizma i njegovom prelasku u mainstream svjedoče i brojni startupovi koji na tržište lansiraju veganske proizvode, svakodnevno objavljivane veganske kuharice, YouTube kanali te brojni dokumentarci snimljeni na temu veganstva.

2014. godine pokrenuta je godišnja kampanja "Veganuary", u kojoj se znatiželjne pojedince koji žele prijeći na veganizam u siječnju potiče na to raznim radionicama, degustacijama, druženjima i drugim oblicima promidžbe. 

Razlog zbog kojeg je za vrijeme održavanja kampanje izabran siječanj nije slučajan, s obzirom na to da početak godine uvijek povezujemo s novim planovima, dobrim namjerama i odricanjima.

U prvoj godini održavanja kampanje, 2014., prijavilo se tek 3300 sudionika, da bi 2017. godine taj broj narastao na 59.500, a ove godine na čak 168.000 zainteresiranih. Većina sudionika, njih gotovo 84 posto, ženskog je spola i mlađe od 35 godina.

Popularna je promjena načina prehrane 

Poduzetnik Paul White prošlog je ljeta otvorio Faringo's, prvi veganski restoran u Blackpoolu. Prije tek godinu dana bio je svejed i vlasnik hotela u kojemu je upravo on bio glavni kuhar. Na veganstvo slučajno ga je potaknuo jedan gost njegovog restorana, inače vegan, koji ga je tijekom posjeta njegovom restoranu upoznao s veganstvom i prednostima koje ono sadrži.

U roku od dva tjedna Whiteov je restoran dostigao rekordan broj gostiju. 

"Ono što nas je posebno iznenadilo je činjenica da su u naš restoran počeli stizati gosti iz cijelog Blackpoola. Nisam znao da u Blackpoolu postoji tajna zajednica vegana", rekao je White. U lipnju ove godine restoran se u potpunosti preobratio na veganstvo, a i sam je vlasnik postao vegan.

U svibnju 2016. godine agencija za anketiranje Ipsos Mori provela je istraživanje među britanskom populacijom vezano uz veganstvo i njihovo mišljenje o njemu. Rezultati ankete bili su iznenađujući - u roku od deset godina broj vegana u Velikoj Britaniji popeo se sa 150.000 na 542.000.

Važna uloga medija i društvenih mreža

Još jedan od faktora koji u velikoj mjeri utječu na pozitivnu percepciju veganstva zasigurno su i mnogobrojni dokumentarni filmovi koji ga tematiziraju. Ovi dokumentarci prikazuju štetu koju uzgoj životinja čini okolišu ili konzumacija mesa ljudskom organizmu. Neki od njih eksplicitno i otvoreno prikazuju scene ubijanja životinja u klaonicama i na farmama.

Najutjecajniji među njima svakako je dokumentarac Cowspiracy iz 2014. godine koji promatra cjelokupnu problematiku uzgoja i ubijanja životinja iz mnogo šire perspektive - dotiče se njihovog utjecaja na okoliš, emisije stakleničkih plinova, sječe šuma i velike potrošnje vode. To je u svojoj srži zapravo film o klimatskim promjenama u kojemu su kao glavni krivci za klimatsku krizu etiketirani konzumacija mesa i uzgoj životinja.

U tom kontekstu ne zanemaruje se ni uloga svjetskih ekoloških organizacija poput Greenpeacea, Sierra Cluba i Rainforest Action Networka, za koje se tvrdi da sav fokus usmjeravaju na fosilna goriva i obnovljive izvore energije, a optužuje ih se za ignoriranje prave prijetnje koja dolazi od uzgoja stoke.

No, valja napomenuti da film Cowspiracy kao argumentaciju za svoje senzacionalističke tvrdnje koristi sumnjive i diskutabilne izvore te samo jedan nerecenziran znanstveni rad.

Individualizacija i istraživanje 

Golem rast popularnosti veganstva može se promatrati i kao rezultat dugogodišnje medijske promotivne kampanje u njegovu korist koja ga je promovirala ne samo kao prehranu, već kao filozofiju i svojevrstan način življenja. Pojava i vrtoglavi porast popularnost društvenih mreža dodatno su ubrzali taj proces i olakšali istomišljenicima razmjenu ideja, doživljaja i recepata.

Glasnogovornica Britanskog saveza dijetetičara i registrirana dijetetičarka, Linia Patel, u jednu je ruku kritična prema pokretu. Za nju veganizam može biti maska koju koriste ljudi koji imaju problema s neuravnoteženom prehranom kako bi prikrili stvarno stanje stvari.

"Za njih je veganstvo tek jedan od načina kontrole dijete koja je društveno prihvatljiva", upozorava Patel.

Ključnom točkom u cijelom ovom fenomenu Patel smatra individualizaciju i istraživanje.

"Ljudi moraju znati zbog čega su prešli na veganstvo i kako ga ispravno živjeti, to je mnogo važnije od toga da se mogu pohvaliti da prate trendove", kaže.

Ipak, i ona smatra da pravilna veganska prehrana može čovjeku donijeti mnogo više koristi nego štete, izvještava The Guardian.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara