S OBZIROM na starenje populacije, stručnjaci predviđaju da bi se broj slučajeva demencije mogao udvostručiti do 2060. godine. Rizik da osoba starija od 55 godina razvije demenciju trenutačno iznosi čak 42%, a žene su u većem riziku zbog duljeg životnog vijeka.

Iako je dob najvažniji čimbenik rizika, visoki tlak, dijabetes, pretilost, loše mentalno zdravlje i usamljenost dodatno pogoršavaju situaciju.

Zbog toga postaje sve važnije usvojiti životne navike koje mogu odgoditi pojavu demencije, a jedno istraživanje istaknulo je jednu jednostavnu, a moćnu stvar koju svi možemo učiniti: družiti se s drugima.

Društvena aktivnost može odgoditi demenciju za 5 godina

Prema studiji objavljenoj u časopisu Alzheimer’s & Dementia, osobe koje su društveno aktivne u starijoj dobi imaju veće šanse očuvati zdravlje mozga.

Znanstvenici su pratili gotovo 2.000 starijih osoba tijekom šest do sedam godina, promatrajući njihov društveni život i kognitivne promjene. Rezultati su pokazali da su oni najdruštveniji u prosjeku razvili demenciju pet godina kasnije od onih koji su bili usamljeni i povučeni.

Također su imali i:

• 38% manji rizik od razvoja demencije
• 21% manji rizik od blažih kognitivnih smetnji, koje često prethode demenciji.

Zašto je druženje dobro za mozak?

Iako točni mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni, stručnjaci vjeruju da su ključni sljedeći čimbenici:

• Mentalna stimulacija: Razgovori i interakcije potiču mozak na rad i stvaranje novih neuronskih veza.
• Smanjenje stresa: Pozitivni društveni kontakti smanjuju kronični stres koji šteti pamćenju.
• Hormonalna ravnoteža: Druženje stabilizira rad osi HPA (hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda), koja regulira reakcije na stres i utječe na zdravlje mozga.
• Više kretanja: Mnoge društvene aktivnosti uključuju fizičku aktivnost, a i to pomaže očuvanju kognitivnih funkcija.

Što možemo učiniti već danas?

Društvena aktivnost ne mora biti komplicirana ni zahtjevna. Evo nekoliko jednostavnih ideja kako ostati povezan:

• Učlanite se u klub: Knjiga, vrtlarstvo, rukotvorine - zajednički interesi otvaraju vrata novim prijateljstvima.
• Volontirajte: Pomažući drugima, osjećate se korisno i povezujete s ljudima.
• Krećite se u društvu: Pridružite se grupama za hodanje ili vježbanje.
• Učite: Pohađajte radionice ili tečajeve koji potiču interakciju.
• Njegujte odnose s bližnjima: Redoviti susreti, pozivi i druženja čine razliku.

Kako broj oboljelih raste, jednostavne i pristupačne strategije postaju ključne. Druženje, često zanemareno kao oblik prevencije, pokazalo se kao snažan saveznik u očuvanju pamćenja i kvalitete života.

Bilo da se radi o večeri s prijateljima, zajedničkoj šetnji ili kratkom razgovoru - svaka društvena interakcija može pomoći našem mozgu da ostane bistar i aktivan još godinama.