DEMENCIJA je progresivno neurodegenerativno stanje za koje trenutačno ne postoji lijek, no rano prepoznavanje simptoma može značajno poboljšati kvalitetu života oboljele osobe. Stručnjaci ističu važnost ranog otkrivanja kako bi se što prije pružila podrška oboljelima i njihovim obiteljima te potencijalno usporio razvoj težih simptoma.

Prema britanskom društvu za Alzheimerovu bolest, rana i točna dijagnoza postat će sve važnija s obzirom na napredak u kliničkim ispitivanjima koja pokazuju pozitivne rezultate za lijekove koji modificiraju bolest. Iako još nema dostupnih lijekova koji mogu zaustaviti demenciju, postoji mnogo načina kako se može podržati oboljele da kvalitetno žive s tim stanjem.

Stručnjaci su identificirali pet ranih znakova demencije koje ljudi često previđaju. Iako se neki od njih mogu povezati s drugim stanjima ili događajima, ako se javljaju često i ustraju kroz vrijeme, trebali biste potražiti liječnički savjet.

1. Promjene u osobnosti

Promjene u osobnosti često prethode kognitivnom padu kod osoba s demencijom. Prema studiji profesorice Angeline Sutin sa Sveučilišta Florida State, kod oboljelih od demencije dolazi do smanjenja ekstroverzije, susretljivosti i osjećaja odgovornosti.

Primjerice, osoba može postati povučenija, smanjiti socijalne kontakte ili izgubiti interes za aktivnosti koje su joj nekad bile važne. Ove promjene u ponašanju često su očitije od problema s pamćenjem u ranim fazama bolesti.

2. Teškoće u vožnji

Poteškoće u vožnji mogu biti jedan od prvih znakova kognitivnog pada, čak i godinama prije pojave drugih simptoma, kaže profesor neurologije, Ganesh Babulal, sa Sveučilišta Washington u St. Louisu.

Vožnja zahtijeva integraciju brojnih kognitivnih funkcija, a svaki poremećaj može povećati rizik od nesreća. Iako fizički problemi povezani sa starenjem, poput lošeg vida ili nuspojava lijekova, mogu također utjecati na vožnju, bitno je obratiti pažnju na promjene koje ukazuju na poteškoće s donošenjem odluka ili koncentracijom.

3. Gubitak osjeta mirisa

Gubitak osjeta mirisa jedan je od prvih znakova neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti, demencije s Lewyjevim tjelešcima i Parkinsonove bolesti. Olfaktorni sustav, odgovoran za osjet mirisa, često je oštećen godinama ili desetljećima prije nego što se pojave drugi simptomi.

Kod Alzheimerove bolesti, osoba može prepoznati mirise, ali ih pogrešno identificira, dok kod Parkinsonove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima, mirisi uopće nisu percipirani. Ove razlike mogu biti ključne za rano otkrivanje.

4. Problemi sa spavanjem

Poremećaji spavanja česti su u starijoj dobi, ali značajne promjene, poput buđenja u 3 sata ujutro ili nemogućnosti ostajanja budnim tijekom dana, mogu ukazivati na demenciju. Područja mozga koja reguliraju san, poput moždanog debla, često su pogođena u ranim fazama Alzheimerove bolesti te uzrokuju poremećaje godinama prije problema s pamćenjem.

Kod demencije s Lewyjevim tjelešcima i Parkinsonove bolesti može se javiti poremećaj REM faze sna, gdje osoba tijekom sna izvodi pokrete ili glasno viče, jer su oštećene moždane stanice koje kontroliraju paralizu tijekom tog stadija sna. Neurolog Ronald Postuma naglašava da ovo nije isto što i mjesečarenje te da takvo ponašanje često prepoznaju partneri oboljelih.

5. Financijski problemi

Financijske poteškoće mogu biti jedan od ranih znakova demencije, osobito kada se javljaju uz druge kognitivne ili ponašajne promjene. Neočekivani problemi, poput zaboravljanja plaćanja računa, impulzivne kupovine ili povjerenja nepouzdanim osobama, mogu ukazivati na probleme s rasuđivanjem i funkcijom mozga.

Kod frontotemporalne demencije, primjerice, sposobnost donošenja odluka može biti narušena u ranim fazama bolesti. Neurolog Winston Chiong objašnjava da upravljanje financijama uključuje više dijelova mozga, što znači da se problemi u ovom području mogu pojaviti među prvim znakovima kognitivnog pada.

Ako vi ili netko vama blizak pokazujete ove znakove, važno je što prije potražiti liječnički savjet. Rano prepoznavanje može pomoći u usporavanju progresije simptoma i omogućiti oboljelima da kvalitetnije žive s demencijom. Podrška obitelji, prilagodba svakodnevnog života i informiranje o dostupnim resursima mogu značajno poboljšati život oboljelih i njihovih najbližih.