REDOVITO tuširanje navika je koju većina odraslih ne dovodi u pitanje, poput pranja zubi ili plaćanja računa. Ipak, dermatolozi upozoravaju da mnogi pritom griješe - ili se prejako trljaju i isušuju kožu ili pak predugo čekaju s pranjem, stoga je potrebno pronaći pravu mjeru.

Idealna mjera je negdje u sredini: biti dovoljno čist da ne smetate kolegama, ali ne toliko temeljit da vaša koža ispašta, piše GQ.

Koliko se često treba tuširati?

Za većinu odraslih svakodnevno je tuširanje sasvim u redu, a u nekim slučajevima dovoljno je i svaka dva dana. Idealna učestalost ovisi o faktorima kao što su tip kože, životni stil i okolina u kojoj boravite.

"Oni koji se pojačano znoje, svakodnevno vježbaju ili rade u uvjetima gdje su izloženi prljavštini trebali bi se tuširati češće. S druge strane, osobama sa suhom ili osjetljivom kožom moglo bi više odgovarati rjeđe tuširanje", objašnjava dr. Brendan Camp, dermatolog iz New Yorka.

Dr. Kseniya Kobets, dermatologinja i direktorica kozmetičke dermatologije u centru Montefiore Einstein, dodaje kako i dob igra važnu ulogu.

"U mlađoj dobi muškarci u pravilu imaju pojačano lučenje sebuma i bolju prirodnu hidraciju kože, zbog čega dobro podnose svakodnevno tuširanje", kaže ona. No, te se prednosti smanjuju u razdoblju između 40. i 50. godine. "Koža postaje sklonija suhoći i iritacijama, pa svakodnevno tuširanje odjednom može postati preagresivno", dodaje dr. Kobets.

Osobama s kroničnim kožnim bolestima također se preporučuje rjeđe tuširanje. "Svaki doticaj s vodom povećava transepidermalni gubitak vlage, što može pogoršati suhoću, nadraženost i ekcem", pojašnjava dr. Kobets.

Rizici prečestog i prerijetkog tuširanja

Neki se vole tuširati više puta dnevno - kako bi se razbudili, isprali znoj nakon treninga ili osvježili prije spavanja. To samo po sebi nije problem, no povećava rizik od narušavanja zaštitne barijere kože.

"Vjerojatnost za to je veća ako koristite vruću vodu, agresivne sapune ili se tuširate predugo", kaže dr. Camp. Isto vrijedi i ako vam je koža prirodno suha ili reaktivna. Ako se ipak morate tuširati više puta, dr. Kobets savjetuje da samo jedno tuširanje bude temeljito, a ostala ograničite na brzo ispiranje.

S druge strane, i nedovoljno često tuširanje nosi svoje rizike. Nakupljanje znoja, bakterija i prljavštine može dovesti do neugodnog tjelesnog mirisa, folikulitisa, akni na tijelu, pa čak i do razvoja gljivica na područjima kao što su pazusi i prepone, navodi dr. Kobets.

"Ključ je u ravnoteži", ističe ona. "Pretjerivanje može oštetiti zaštitnu barijeru kože, dok nedostatna higijena može dovesti do začepljenja pora i nadraženosti."

Je li tuširanje nakon treninga obavezno?

Većini ljudi koji redovito vježbaju trening diktira raspored tuširanja. No, je li tuširanje nakon svake fizičke aktivnosti zaista nužno? Ako ste se oznojili, trebali biste se barem na brzinu otuširati.

"Ako znoj satima ostane na koži, to može izazvati iritaciju i pojavu akni", upozorava dr. Kobets. Ako ste nakon vježbanja mokri od znoja, u vašem je najboljem interesu da očistite barem područja koja se najviše znoje - prsa, leđa, pazuhe i prepone - ako već nemate vremena za potpuno tuširanje.

Jutarnji ili večernji tuš: što je bolje?

I jutarnje i večernje tuširanje imaju svoje prednosti. "Jutarnji tuš pomaže razbuditi kožu za dan pred vama i ukloniti masnoću nakupljenu tijekom noći. S druge strane, večernjim tušem s tijela ispirete sve nečistoće prikupljene tijekom dana i održavate kožu čistom nakon dnevnih aktivnosti", kaže dr. Camp.

Odluka na kraju ovisi o osobnim preferencijama i životnom stilu. Ipak, s čisto higijenskog stajališta, večernje tuširanje je u prednosti jer prije spavanja uklanjate sve što se tijekom dana nakupilo na koži.

Savjeti za tuširanje koje godi koži

Oba dermatologa ističu kako je učestalost tuširanja zapravo manje važna od onoga što radite pod tušem i nakon njega. Loša vijest za ljubitelje vruće vode: dermatolozi preporučuju kratka tuširanja mlakom vodom. Ako se niste spremni odreći pare, nadoknadite to odabirom odgovarajućeg gela za tuširanje.

"Preporučujem blage formule niskog pH, bez mirisa ili s vrlo malo mirisa, koje sadrže hidratantne sastojke za potporu kožnoj barijeri, poput glicerina, hijaluronske kiseline, ceramida i niacinamida", kaže dr. Kobets.

Dodaje da nije nužno svaki put nasapunati cijelo tijelo. Umjesto toga, usredotočite se na područja kojima je to zaista potrebno - pazuhe, prepone i stopala - a na dijelovima koji se manje znoje budite nježniji ili čak preskočite sapun.

Još je važnije nanijeti losion za tijelo nakon tuširanja, dok je koža još vlažna. "Pacijentima, a osobito muškarcima, koji ne vole osjećaj teških krema, preporučujem laganije losione s istim hidratantnim sastojcima", kaže dr. Kobets. Predlaže da bočicu držite pored ručnika kako bi vam ta navika postala automatska.

Prilagodba navika tuširanja ne bi trebala zahtijevati previše razmišljanja. Jednostavno uzmite u obzir koliko se znojite ili prljate tijekom dana, kakva vam je otpornost kože te zahtijevaju li vremenski uvjeti ili treninzi češće i temeljitije pranje.

"Ključ je u ravnoteži između higijene i zdravlja kože", kaže dr. Camp. "Tuširajte se dovoljno često da uklonite znoj, neugodne mirise i prljavštinu, ali ne toliko da s kože ispirete njezina prirodna ulja."

Također, ne podcjenjujte važnost njege tijela. Kako bi vaša koža bila zdrava, izbjegavajte agresivne sapune i pilinge te birajte hidratantne gelove za tuširanje i losione koji štite njezinu prirodnu barijeru.