ZA MNOGE ljude covid-19 je kratka i blaga bolest, ali neki se mjesecima bore sa simptomima, uključujući dugotrajan umor, stalne bolove i ostajanje bez daha. Takvo stanje je iscrpljujuće i utječe na život ljudi, a priče o ljudima koji su iscrpljeni čak i nakon kratke šetnje sada su sve češće.

Do sada je fokus bio na spašavanju života tijekom pandemije, ali sada stručnjake sve više brinu osobe koje se suočavaju s dugoročnim posljedicama infekcije covidom.

Naime, ne postoji medicinska definicija ni popis simptoma koje dijele svi pacijenti pa dvoje ljudi s covidom mogu imati vrlo različita iskustva. Međutim, najčešća značajka je umor. Ostali simptomi uključuju: ostajanje bez daha, kašalj koji ne prestaje, bolove u zglobovima, bolove u mišićima, glavobolju, gubitak osjeta mirisa i okusa, a ponekad i oštećenje srca, pluća, bubrega i crijeva.

Oboljeli su prijavili i probleme s mentalnim zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost. Sve to može narušiti kvalitetu života.

"Takav umor nisam osjetila nikada u životu", ispričala je jedna od oboljelih, Jade Gray-Christie.

Među ljudima koji se dugo bore sa simptomima koronavirusa ne nalaze se samo oni kojima je bila potrebna intenzivna njega. Čak i ljudi s relativno blagim infekcijama mogu imati trajne i ozbiljne zdravstvene probleme.

"Nema sumnje da covid postoji", rekao je za BBC prof. David Strain sa Sveučilišta u Exeteru, koji u svojoj klinici već prima pacijente koji se bore s dugom zarazom covidom.

Koliko ljudi se bori s dugotrajnim simptomima covida?

Studija u kojoj su sudjelovale 143 osobe u najvećoj rimskoj bolnici, objavljena u Journal of American Medical Association, pratila je bolničke pacijente nakon što su otpušteni. Pokazalo je da je njih 87% imalo barem jedan simptom gotovo dva mjeseca kasnije, a više od polovice još uvijek osjeća umor.

Međutim, takve studije su usredotočene samo na manji broj oboljelih, odnosno samo na one kojima je bilo potrebno bolničko liječenje.

Aplikacija Covid Symptom Tracker, koju je koristilo oko četiri milijuna ljudi u Velikoj Britaniji, otkrila je da 12% ljudi čak i nakon 30 dana od zaraze još uvijek ima simptome. Posljednji neobjavljeni podaci sugeriraju da barem jedan od 50 (2%) svih zaraženih ima simptome bolesti i nakon 90 dana.

Polovica ljudi u studiji u Dublinu i dalje je osjećala umor čak 10 tjedana nakon zaraze koronavirusom. Trećina se fizički nije mogla vratiti na posao.

Od presudne je važnosti podatak da liječnici nisu pronašli vezu između težine infekcije i osjećaja umora. Međutim, krajnja iscrpljenost samo je jedan simptom dugotrajnog covida.

Profesor Chris Brightling sa Sveučilišta Leicester i glavni istražitelj u projektu PHOSP-Covid koji prati oporavak ljudi, vjeruje da ljudi koji su razvili upalu pluća mogu imati više problema zbog oštećenja pluća.

No još uvijek se ne zna kako virus izaziva dugotrajne simptome.

"Ako postoji dugotrajni proljev, virus ćete pronaći u crijevima, ako postoji gubitak mirisa, problem bi se mogao nalaziti u živcima", kaže prof. Tim Spector s King's Collegea u Londonu.

Koronavirus može izravno zaraziti širok spektar stanica u tijelu i pokrenuti preaktivan imunološki odgovor koji također uzrokuje štetu u cijelom tijelu. Jedna je tvrdnja da se imunološki sustav nakon covida ne normalizira, a to uzrokuje loše zdravlje. Infekcija također može promijeniti način funkcioniranja organa ljudi. To je najočitije kod pluća ako na njima ostanu ožiljci - na njima su se dugoročni problemi vidjeli i nakon infekcije Sarsom ili Mersom, koji su obje vrste koronavirusa.

No covid također može promijeniti metabolizam ljudi. Bilo je slučajeva u kojima su se ljudi morali truditi kontrolirati razinu šećera u krvi nakon što su, kao rezultat covida, razvili dijabetes, a Sars je doveo do promjena u načinu na koji je tijelo obrađivalo masti u trajanju od najmanje 12 godina.

Postoje rani znakovi promjena u strukturi mozga, ali oni se još istražuju. A covid-19 također čini neobične stvari krvi, uključujući abnormalno zgrušavanje i oštećenje mreže cijevi koje šalju krv po tijelu.

Jesu li dugotrajni simptomi neobična pojava?

Postvirusni umor ili postvirusni kašalj dobro su dokumentirani i česti - vjerojatno smo svi imali infekciju nakon koje je trebalo dugo da se u potpunosti oporavimo.

Tako otprilike svaka deseta osoba s mononukleozom osjeća umor koji traje mjesecima. Čak je bilo i sugestija da bi gripa, osobito nakon pandemije 1918., mogla biti povezana sa simptomima koji nalikuju Parkinsonovoj bolesti.

"Čini se da kod covida postoje dalekosežniji simptomi i čini se da je broj ljudi s njima puno veći", kaže prof. Brightling.

Naglasak je ipak na riječima "čini se" jer dok ne dobijemo potpunu sliku o tome koliko je ljudi zaraženo, nećemo znati koliko su točno ti simptomi česti, kaže on.

Za BBC je rekao: "Čini se da jedinstvenost načina na koji virus napada domaćina i različiti načini na koje onda mijenja ponašanje stanica u ljudima uzrokuje ozbiljniju infekciju od ostalih virusa i trajne simptome."