GOTOVO svi smo se barem jednom našli u situaciji kada nam je neka riječ "zapela na vrhu jezika". Taj neugodan trenutak kada se riječ jednostavno ne može prizvati u sjećanje često se pojavi kasnije, kada je već prekasno. Iako izgleda bezopasno, znanstvenici su počeli pažljivije promatrati promjene u govoru kako bi otkrili dublje obrasce.

Umjesto zaboravljanja riječi, istraživači su otkrili da je sporiji govor bolji pokazatelj ranog kognitivnog pada. Nedavna studija pokazala je da je brzina govora, a ne broj pauza pri traženju riječi, povezana s promjenama u radu mozga.

"Naši rezultati upućuju na to da promjene u općem tempu govora mogu odražavati promjene u mozgu", rekao je kognitivni neuroznanstvenik i glavni autor studije dr. Jed Meltzer za Parade.

U istraživanju je sudjelovalo 125 osoba u dobi od 18 do 90 godina koje su rješavale zadatke prepoznavanja slika i opisivanja scena, uz dodatne distrakcije. Korištenjem umjetne inteligencije, analizirani su brzina govora, broj pauza i raznolikost vokabulara. Na kraju su sudionici prošli i kognitivne testove, a najjasniji znak promjene bio je upravo usporavanje tempa izgovora.

S obzirom na to da se Alzheimerova bolest tijekom života razvije kod otprilike jedne od devet osoba starijih od 65 godina, ovaj bi pristup mogao postati važan alat za ranu dijagnozu. "Brzina govora trebala bi postati dio standardnih kognitivnih procjena", poručuje dr. Meltzer, jer bi to moglo omogućiti raniju intervenciju i bolje očuvanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi.