DORUČAK se često naziva najvažnijim obrokom u danu, ali ono što odaberemo pojesti ujutro može imati ozbiljne posljedice na naše zdravlje. Skupina vodećih onkologa iz Međunarodne udruge za istraživanje raka (IARC) provela je istraživanje koje otkriva kako određeni tip hrane, osobito ultraprerađena, može značajno povećati rizik od razvoja raka usta i grla.

Istraživanja su pokazala da ultraprerađena hrana, poput gaziranih pića, gotovih jela, slatkiša i brze hrane, sadrži kemijske aditive koji mogu potaknuti razvoj malignih tumora. Takva je hrana često bogata emulgatorima, umjetnim sladilima i konzervansima koji ne samo da pridonose pretilosti, već stvaraju i idealne uvjete za nastanak raka.

"Sam proces industrijske obrade hrane uključuje upotrebu kemikalija koje često nisu potpuno sigurne, što ove proizvode pretvara u 'tihi otrov' koji dugoročno može ugroziti zdravlje", ističu stručnjaci. Evo popisa ultraprerađene hrane koja je često dio doručka i može imati negativan utjecaj na zdravlje.

• Slatke žitarice za doručak: Reklamirane kao zdrave, ali često sadrže velike količine dodanih šećera, umjetnih aroma i konzervansa.
• Industrijski pekarski proizvodi: Kroasani, kiflice i peciva od bijelog brašna često su bogati zasićenim mastima, šećerima i aditivima koji produljuju rok trajanja.
• Gotovi sendviči i tostovi: Proizvodi poput gotovih sendviča često sadrže procesirane mesne nareske, sir i namaze s visokim udjelom soli, konzervansa i zasićenih masti.
• Energetske i proteinske pločice: Iako se reklamiraju kao zdrave opcije, mnoge su bogate dodanim šećerima, umjetnim sastojcima i emulgatorima.
• Voćni jogurti s dodanim šećerima: Često sadrže više šećera nego voća, a dodatne arome i boje maskiraju manjak nutritivnih vrijednosti.
• Kupovni smoothieji i voćni sokovi: Dok prirodni voćni sok može biti zdrav, industrijski sokovi i smoothieji obično sadrže velike količine šećera i konzervansa.
• Instant zobena kaša: Ponekad sadrži dodane arome, šećere i umjetne zaslađivače kako bi se skratilo vrijeme pripreme.
• Namazi za kruh: Čokoladni namazi, margarin i industrijski džemovi često su puni hidrogeniziranih masti, šećera i aditiva.
• Mesne prerađevine: Hrenovke, salame i šunke često se konzumiraju kao dio doručka, ali sadrže konzervanse poput natrijevog nitrata koji mogu biti štetni za zdravlje.
• Kupovni muffini i kolači: Iako su ukusni, obiluju šećerom, zasićenim mastima i umjetnim sastojcima.

Ultraprerađena hrana nastala je masovnom industrijskom proizvodnjom koja se razvila sredinom 1980-ih godina. Brazilski znanstvenik, Carlos Monteiro, tada je uveo koncept klasifikacije hrane, dijeleći je na zdravu, minimalno prerađenu i ultraprerađenu. Prema Monteiru, ultraprerađena hrana sadrži minimalnu nutritivnu vrijednost, dok je krcata aditivima, šećerima i mastima koji povećavaju rizik od kroničnih bolesti.