IAKO mnogima zvuči pomalo čudno, u Nizozemskoj slatki sendvič s čokoladnim mrvicama nije tek doručak ili brzinska užina - za mnoge je to pravi nacionalni podizač raspoloženja. Riječ je o hagelslagu, hrskavim šećernim nitima koje Nizozemci posipaju po kruhu s maslacem, a godišnje ga pojedu više od 14 milijuna kilograma, piše BBC.

Ovisnost o čokoladnim mrvicama

"Mislim da sam ovisnica", priznaje Marije Nicklin, Nizozemka koja je odrasla na otoku Terschelling, a od 2002. živi u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kaže da je toliko vezana uz hagelslag da pažljivo čuva zalihe koje joj roditelji šalju poštom ili koje sama donese trajektom.

"Imam poprilične zalihe", kaže. "Počnem paničariti kad vidim da se približava dno."

Što je zapravo hagelslag?

Doslovno prevedeno, riječ znači "tuča", a odnosi se na sitne, duguljaste šećerne mrvice - najčešće s okusom čokolade. Dok bi se u većini zemalja takvi posipi našli među ukrasima za kolače i torte, u Nizozemskoj su dio svakodnevne prehrane. Procjenjuje se da se ondje svaki dan pojede oko 750 tisuća sendviča s hagelslagom.

Dobar hagelslag najprije je hrskav pod zubima, a zatim se otopi u ustima. Trgovine stalno nude nove varijante: od zečića za Uskrs do narančastih mrvica za Koningsdag, dan kad se slavi kraljev rođendan. Iako se izraz najčešće koristi za čokoladne i voćne mrvice, s vremenom se proširio i na druge slatke posipe - poput čokoladnih pahuljica (vlokken) ili muisjesa, šećerom obloženih sjemenki anisa koje se tradicionalno poslužuju kad se rodi dijete.

Više od običnog sendviča

Nicklin, koja preferira tamnu čokoladu (puur), kaže da je ključ svega upravo tekstura. "To je taj specifičan zagriz koji dobijete s hagelslagom. Mislim da to ne možete dobiti ni s jednim drugim namazom", kaže. "I dalje me usrećuje."

Ne smetaju joj ni komentari da je sendvič neuredan. Objašnjava kako njezina obitelj koristi tanjure s povišenim rubom kako bi uhvatila svaku mrvicu. "Zločin je ostaviti bilo što na tanjuru", našalila se.

Od pekarnice do kraljevskog dvora

Povijest hagelslaga seže u kasno 19. stoljeće, kada je Cornelius Rutgerus de Ruijter u svojoj pekarnici počeo prodavati muisjese. Njegov brend, danas tržišni lider De Ruijter, proširio je proizvodnju na voćni hagelslag 1928., a na čokoladni 1950-ih.

Ova slastica s vremenom je osvojila i kraljevski dvor. Kralj Willem III. proglasio je De Ruijter službenim dobavljačem dvora još 1883. godine, a 1985. tvrtka je dobila i kraljevski predikat Koninklijk, priznanje koje se dodjeljuje samo najvažnijim nacionalnim tvrtkama s tradicijom duljom od 100 godina.

Unutar najveće tvornice na svijetu

Najveća tvornica hagelslaga na svijetu nalazi se u Tilburgu, a fotograf Jordy Leenders jedan je od rijetkih koji je imao priliku zaviriti unutra. Angažiran 2018. da snimi proizvodni proces, kaže da se osjećao "kao Charlie u tvornici čokolade".

Tvornicu opisuje kao svojevrsni unutarnji rollercoaster - labirint ogromnih pokretnih traka. Iako u početnim fazama proizvodnje zrak miriše na čokoladu, kaže da je buka ono što vas najviše zatekne. Zvuk pražnjenja silosa usporedio je s time "kao da u kantu odjednom sipate 2000 kilograma riže".

Najviše ga je fascinirao proces ekstruzije, kojim se stvara duga nit hagelslaga koja se potom lomi i reže, a zatim se posip "zamagli" finim šećerom kako bi dobio sjaj. "Zapanjila me apsurdna veličina tvornice i složenost procesa potrebnih da biste dobili ukras za sendvič", kaže. "Kad ga držite u ruci, djeluje kao nešto potpuno jednostavno."

"Ručak za četverogodišnjaka?"

Za ljude koji nisu odrasli u Nizozemskoj, ova navika može biti zbunjujuća. Colleen Geske, Kanađanka koja se u Amsterdam preselila 2005., prisjetila se svog prvog susreta s hagelslagom.

"Svaki dan u vrijeme ručka gledala bih stolove muškaraca u odijelima koji jedu nešto što sam mogla opisati samo kao ručak četverogodišnjaka", prisjeća se autorica knjige Stuff Dutch People Eat. "Svi su imali kutije mlijeka i jeli kruh s hagelslagom. Meni je to bio bizaran prizor."

Geske kaže da hagelslag puno govori o Nizozemcima. "Kad ogolite stvar, Nizozemci uopće nisu pretenciozni. Često ih nije briga što drugi misle o njima. Ne analiziraju previše je li to zdravo ili je li 'za djecu'. Oni se jednostavno prepuste jednostavnom užitku."

Nostalgija koja traje cijeli život

Geske smatra da nije sve u okusu - važan je i osjećaj nostalgije. "To je ona stvar s kojom si odrastao kao dijete, a koju ti je i dalje 'dopušteno' raditi i kad si odrasla osoba."

Leenders priznaje da Nizozemci, praktički, jedu "zgnječenu čokoladnu pločicu na sendviču" - što, nutritivno gledano, možda i nema previše smisla. No to ga nikad nije spriječilo. "Odrastao sam u Nizozemskoj i često jedem hagelslag. Mislim da nećete naći nijedno nizozemsko kućanstvo bez barem jednog pakiranja u kuhinjskom ormariću", kaže.

Za njega, hagelslag nije ništa djetinjasto. "To je za sve uzraste. Znam ljude starije od 60 koji i dalje započinju dan sendvičem s hagelslagom."

"Mučim se shvatiti zašto ljudi misle da je to samo za djecu", slaže se Nicklin. "Moj tata je to uvijek jeo. A ako netko misli da sendvič s čokoladnim mrvicama nema smisla… očito nije Nizozemac."