index.hr index.hr

Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan roda

Hina
16:00, 24. kolovoza 2015.
Danas se u Hrvatskoj obilježava Dan roda

Foto: Shutterstock

U HRVATSKOJ se 24. kolovoza obilježava kao Dan roda, kako bi se upozorilo na broj njihova opadanja zbog nestanka prirodnih staništa.
 
Na projekt "Zaštite i očuvanja bijele rode", ove je godine prijavljeno 670 gnijezda roda na području 12 županija, priopćeno je u ponedjeljak iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode.
 
Vlasnicima objekata na čijim se krovovima nalaze gnijezda bijelih roda, isplaćuje se naknada od 700 kuna godišnje po gnijezdu, za očuvanje prostora i biološke raznolikosti, od čega Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost snosi polovicu troškova, a drugu polovicu županije.
 
"Hrvatska je po bioraznolikosti jedna od najbogatijih europskih država, pa je naš zadatak zaštititi i sačuvati biološku raznolikost za nas i generacije koje dolaze. Među vrstama čiji je opstanak neraskidivo vezan uz čovjeka su i bijele rode koje savijaju svoja gnijezda na krovovima kuća, stoga i ove godine provodimo projekt sufinanciranja očuvanja gnijezda bijelih roda", rekao je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.
 
Najveći broj gnijezda roda, njih 230, nalazi se na području Sisačko-moslavačke županije, sa 120 gnijezda slijedi Zagrebačka županija te Brodsko-posavska županija, u kojoj je 80 gnijezda.
 
Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije pozvala je vlasnike ili korisnike objekata na kojima su rode izgradile gnijezda, a koji do sada nisu sudjelovali u projektu, da gnijezda prijave do 26. kolovoza.
 
Rode su dio identiteta hrvatskog sela. U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. To je velika ptica močvarica, prepoznatljiva po dugim crvenim nogama i ravnom, šiljatom crvenom kljunu, visoka 100 do 110 centimetara, promjera krila 195 do 210 centimetara, a mase 2,3 do 4,5 kilograma.
 
Bijela roda je ugrožena vrsta, a njezin opstanak uvelike ovisi o načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način, jer upravo na njima nalazi najviše hrane.
 
U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog moderniziranja poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja, te upotreba pesticida. 

 

 

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Želite li Index bez oglasa?

Brže učitavanje članaka, bez ometanja dok čitate.
Podržite Index za 10 eura mjesečno.

Učitavanje komentara