ČIOPE su male ptice, vrlo slične lastavicama, koje se gnijezde između travnja i listopada. Većinom nastanjuju primorska područja kod nas. One su izuzetno prilagođene životu u zraku. Vrlo su slične lastavicama, ali uopće nisu u srodstvu.

Sličnosti između čiopa i lastavica nastale su zbog konvergentne evolucije; i jedne i druge love kukce u letu. No, za razliku od lastavica, čiope imaju kratke noge, kraći rep, drugačije se glasuju te brže lete.

Znanstveni naziv ove porodice potiče od starogrčkog απους, apus, što znači bez stopala, jer čiope imaju vrlo kratke noge i nikada ne slijeću na tlo, već na vertikalne površine. Tradicija prikazivanja čiopa bez stopala nastavila se u srednjem vijeku i ponekad se prikazivala na grbovima.

Čiope su među pticama najprilagođenije životu u zraku. Veće vrste čiopa su među najbržim letačima u životinjskom carstvu. Čak i crna čiopa leti na 5 do 14 metara u sekundi te može dostići 60 metara u sekundi (216 km/h). Tijekom jedne godine, crna čiopa pređe barem 200.000 kilometara.

Osobitost čiope je u tome što je u ptičjem svijetu među rekorderima po satima provedenim u letu. Nerijetko leti aktivno i noću, pa čak i spava odlijepljena od zemlje.

Kod nas se najčešće nastanjuju tri vrste čiopa, a Udruga Biom na svojoj je Facebook stranici objavila i kako ih zaštititi te im pomoći za vrijeme gniježđenja.

"Razdoblje gniježđenja vrijeme je kada su ptice najranjivije. Za crne čiope, to je period od travnja do rujna, a za bijele čiope, od travnja do listopada. Tada ptice trebaju mir, odnosno prostor bez uznemiravanja kako bi na svijet donijele i podigle svoje mlade", napisali su.

Ove ptice grade gnijezda u pukotinama stijena i litica, ali i u rupama na zgradama. Sve vrste čiopa zakonski su zaštićene.