Otkriće staro 15.800 godina ispisuje novu povijest prijateljstva psa i čovjeka
PRIJATELJSTVO čovjeka i psa ima puno dublje korijene nego što se dosad mislilo. Novo genetsko istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Nature, pomaknulo je početak ove posebne veze za čak 5000 godina u prošlost. Analizom drevne DNK iz ostataka pasa pronađenih diljem Europe i zapadne Azije, znanstvenici su došli do izvanrednog otkrića: prapovijesni psi bili su ljudski suputnici davno prije nego što su naši preci ovladali poljoprivredom, piše Dogtime.
U sklopu istraživanja, međunarodni timovi znanstvenika proučili su kosti s pet arheoloških nalazišta, od današnje Velike Britanije do Turske. Fascinantno je da su životinje, iako su pripadale potpuno različitim kulturama lovaca-sakupljača, bile genetski nevjerojatno slične.
Bile su, zapravo, međusobno sličnije nego ljudske skupine koje su ih držale. Greger Larson sa Sveučilišta Oxford to je za The New York Times sažeo riječima: "Dok su ljudi bili toliko različiti, psi su bili vrlo slični."
Najstariji uzorak star oko 15.800 godina
Najstariji analizirani uzorak potječe iz Turske i star je otprilike 15.800 godina, dok je drugi, pronađen u špilji u Britaniji, star oko 14.300 godina. Koristeći potpune genome iz ovih uzoraka, znanstvenici su uspjeli interpretirati i dosad nepotpune podatke s drugih lokacija.
Lachie Scarsbrook, paleogenetičar sa Sveučilišta Oxford i jedan od autora studije, izjavio je kako su im nove informacije "praktički otključale" sve što su već imali u svojim bazama podataka. Zagonetni ostaci iz Njemačke, Italije i Švicarske odjednom su dobili puno jasniji smisao.
Suputnici, a ne samo radne životinje
Nitko ne zna sa sigurnošću koje su točno "poslove" ovi psi obavljali, no nalazi jasno upućuju na to da su tijekom paleolitika živjeli kao ljudski pratitelji. Neka nalazišta pokazuju da su ljudi s njima dijelili hranu, pa čak i da su ih pokapali na isti način kao i ljude. William Marsh iz Prirodoslovnog muzeja za NYT je rekao kako to ukazuje na "vrlo blisku interakciju".
Kasnije, dolaskom ranih poljoprivrednika u Europu prije otprilike 9000 godina, došlo je do miješanja različitih populacija pasa.
Moderni europski psi i danas nose značajan dio genetskog nasljeđa svojih prapovijesnih predaka, lovaca-sakupljača. Stoga, idući put kada vas pas bude molio za komadić večere, sjetite se da je ta veza starija i od same poljoprivrede. Znanstvenici i dalje pokušavaju otkriti gdje je točno započela, no jedno je sigurno: prapovijesni ljudi očito su znali prepoznati dobrog prijatelja.