KADA je riječ o ljubavnim vezama, ljudi su iznenađujuće slični merkatima, pokazala je nova studija koja je istraživala monogamni način života različitih životinjskih vrsta. U romantičnom životu, čini se, više nalikujemo ovim društvenim mungosima nego našim najbližim rođacima primatima, sugerira ljestvica najmonogamnijih vrsta koju su sastavili znanstvenici.

Ljudi nisu najvjerniji

S postotkom monogamije od 66 %, ljudi su se plasirali iznenađujuće visoko, daleko iznad čimpanza i gorila - i gotovo u rangu s merkatima. Ipak, nismo najvjerniji sisavci. Prvo mjesto zauzima kalifornijski miš, glodavac koji stvara neraskidive, doživotne veze.

"Postoji svojevrsna ‘elitna liga’ monogamije, u kojoj ljudi zauzimaju vrlo sigurno mjesto, dok velika većina drugih sisavaca ima znatno promiskuitetniji pristup parenju", rekao je dr. Mark Dyble sa Sveučilišta Cambridge.

U životinjskom svijetu takozvana društvena monogamija, gdje se partneri vežu barem tijekom sezone parenja kako bi se brinuli o mladuncima i tjerali suparnike, ima svoje prednosti. To bi mogao biti razlog zašto je neovisno evoluirala kod više vrsta, uključujući i nas.

Dr. Dyble proučavao je nekoliko ljudskih populacija kroz povijest, izračunavajući udjele punih srodnika - gdje pojedinci (braća i sestre) dijele istu majku i oca - u usporedbi s polusrodnicima (polubraća i polusestre), koji dijele samo jednog roditelja. Slične podatke prikupio je za više od 30 drugih sisavaca.

Kod ljudi je čak 66 % braće i sestara dijelilo iste roditelje, što ih stavlja odmah ispred merkata (60 %), ali iza dabra (73 %). Naši evolucijski rođaci nalaze se na dnu ljestvice - planinski gorile s ocjenom od 6 %, dok čimpanze, kao i dupini, imaju samo 4 %. Na samom začelju je škotska ovca Soay, kod koje se ženke pare s više mužjaka, zbog čega je rezultat samo 0,6 % punih srodnika. Apsolutni pobjednik je kalifornijska šumska voluharica sa 100 %.

Ipak, ljudsko društvo je jedinstveno

Međutim, to što smo rangirani uz merkate i dabrove ne znači da su naša društva ista - ljudsko je društvo neusporedivo složenije.

"Iako su stope braće i sestara koje vidimo kod ljudi najsličnije vrstama poput merkata ili dabrova, društveni sustav koji vidimo kod ljudi je različit", rekao je dr. Dyble za BBC News.

"Većina tih vrsta živi u društvenim skupinama sličnima kolonijama ili u izoliranim parovima koji se stalno kreću zajedno. Ljudi su u tom pogledu znatno drugačiji - živimo u onome što nazivamo skupinama s više mužjaka i više ženki, unutar kojih postoje monogamne, odnosno parom povezane, jedinice."

Dio slagalice o evoluciji

Dr. Kit Opie sa Sveučilišta u Bristolu, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da je ovo još jedan dio slagalice o tome kako je nastala ljudska monogamija.

"Mislim da nam ovo istraživanje vrlo jasno pokazuje kako su ljudi, gledano kroz različita razdoblja i različite dijelove svijeta, pretežno monogamni", rekao je.

"Naše je društvo po svojoj strukturi mnogo bliže čimpanzama i bonobima - samo smo, kada je riječ o parenju, krenuli drukčijim putem."

Nova studija objavljena je u časopisu Proceedings of the Royal Society: Biological Sciences.