SEDAM mladih bjeloglavih supova iz Oporavilišta za bjeloglave supove Beli na otoku Cresu u četvrtak je pušteno u prirodu i uspješno su se vinuli u nebo, izvijestila je Javna ustanova Priroda koja upravlja Oporavilištem.

Riječ je o pet supova koji su trebali skrb ljudi nakon neuspješnih polijetanja iz gnijezda prošle godine te o dva supa koja su se izlegla u Oporavilištu za divlje životinje Ruščica kraj Slavonskog Broda.

Oni su posljednjih pola godine proveli u Oporavilištu za bjeloglave supove Beli, pripremajući se s ostalim supovima za prve velike letove. Dva supa koja su se izlegla u Oporavilištu za divlje životinje Ruščica nazvana su Đuro i Barbara, a potomci su kvarnerskih supova Pepina i Brancine, koji se zbog ozljeda nisu mogli vratiti u prirodu. Zahvaljujući inicijativi Udruge Griffon, njihovi će potomci okušati život na slobodi, navodi se u priopćenju.

Đuro i Barbara letnicu u Belom dijelili su sa supovima Wuhanom, Vrancem, Marinom, Angelom i Tarasom, kojima je prošlo ljeto obilježeno neuspješnim napuštanjem gnijezda. Naime, bjeloglavi supovi se na kvarnerskim otocima gnijezde na morskim liticama, pa prvi letovi mladim supovima predstavljaju izazov i znaju završiti padom u more. Ako ih lokalno stanovništvo na vrijeme uoči, spašava ih i dovozi u Oporavilište u Belom.

Ravnateljica Javne ustanove Priroda Irena Jurić istaknula je da su od 2016., od kada upravljaju Oporavilištem, zaprimili više od četrdeset bjeloglavih supova na skrb, a pojedine jedinke nakon oporavka još i danas prate putem GPS odašiljača.

"Dan kad ih vraćamo prirodi poseban je svima koji smo uključeni u njihovo spašavanje", ističe Jurić.

Uvjete za skrb o bjeloglavim supovima, koje na Cresu nazivaju "orlima", u Belom osiguravaju Javna ustanova Priroda i Primorsko-goranska županija. 

"Bjeloglavi sup simbol je otoka Cresa i bogatstva njegove biološke raznolikosti. Kada znamo da su supovi u Hrvatskoj opstali još jedino kod nas na Kvarneru, shvaćamo kolika je odgovornost na nama da ih očuvamo te da se sustavno brinemo o svim biljnim i životinjskim vrstama naše zeleno-plave županije", istaknuo je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina.

Kako bi se mladim pticama olakšao pronalazak hrane, Javna ustanova Priroda upravlja creskim "restoranom za supove", posebnim hranilištem na kojem se strvinarima poslužuje hrana.

U brizi za bjeloglave supove na Kvarneru aktivno sudjeluje udruga BIOM.

Nera Fabijanić iz BIOM-a, koordinatorica projekta za Hrvatsku, rekla je da su danas obilježili četiri bjeloglava supa GPS tehnologijom. Riječ je o uređajima kupljenima u sklopu provedbe europskog projekta BalkanDetox LIFE.

"Svi obilježeni supovi ulaze u sustav praćenja kretanja strvinara na Balkanu i doprinijet će uspostavi sustava brze reakcije na otkrivanje eventualnih slučajeva trovanja divljih životinja. U sustavu se već nalazi 40 ptica označenih u Bugarskoj i Grčkoj, a hrvatski supovi će značajno doprinijeti uspješnosti projekta”, kazala je Fabijanić. 

U kvarnerskoj populaciji je stotinjak obitelji supova. Vidjeti ih se može kako visoko lete nebom nad otocima, Učkom, a ponekad i vinodolskim zaleđem. Vrtložeći se, supovi se uzdižu u visine, a potom u posebnoj mrežnoj formaciji 'češljaju područja' na kojima znaju pronaći hranu, navodi u priopćenju Javna ustanova Priroda.