Populacija papige kākāpō prvi put u 75 godina prešla 300 jedinki
POPULACIJA kākāpōa, najteže papige na svijetu, prvi je put u posljednjih 75 godina prešla 300 jedinki. Do rasta je došlo zahvaljujući rekordnoj sezoni parenja, koju je potaknulo obilje plodova autohtonog novozelandskog stabla, piše The Guardian.
Rekordan broj ptića
Populaciji ovih kritično ugroženih ptica 1. rujna službeno je dodano 90 ptića, pa ukupan broj sada iznosi 325. To je najviša zabilježena razina od početka programa oporavka.
"Smatra se da je populacija zadnji put bila veća od 300 ptica prije čak 75 godina", izjavila je Deidre Vercoe, voditeljica operacija za oporavak kākāpōa u Ministarstvu zaštite okoliša. "Između sezona parenja imali smo stanku od četiri godine, pa je sjajno napokon vidjeti rast populacije nakon toliko vremena."
Dugotrajan oporavak vrste
Kākāpō je jedina papiga na svijetu koja ne leti i aktivna je noću. Nekoć su bile rasprostranjene diljem Novog Zelanda, no dolaskom grabežljivaca poput mačaka i lasica njihov je broj drastično pao. Do 20. stoljeća vrsta je bila gotovo istrijebljena.
Program oporavka pokrenut je 1995. godine, kada je preostala samo 51 ptica. Stručnjaci se od tada suočavaju s problemima niske genetske raznolikosti, neplodnosti i malog broja uspješno izleglih ptića. Danas postoje tri populacije koje se razmnožavaju, a sve žive na otocima bez grabežljivaca u blizini Južnog otoka.
Uspjeh ovisan o bobicama stabla rimu
Obnova populacije je spor proces jer se kākāpō pari samo svake dvije do četiri godine. Ciklus ovisi o autohtonom stablu rimu, koje tada mora dati velike količine bobica. Ove godine, nakon četverogodišnje stanke, obilan urod rimu bobica potaknuo je ptice na parenje, što je rezultiralo rekordnim brojem ptića.
"U ranim godinama oporavka trebalo nam je 16 godina da dobijemo ovoliko ptića", rekla je Vercoe.
Noćne papige teške četiri kilograma
Vjeruje se da kākāpō živi od 60 do 80 godina, može težiti do četiri kilograma, a poznat je po svojem zaigranom karakteru. Više od 100.000 ljudi pratilo je prijenos uživo i gledalo kako jedna ženka spava, jede i brine o gnijezdu i ptićima tijekom sezone parenja.
Ove papige imaju i neobične rituale parenja. Mužjaci se okupljaju na zajedničkom prostoru za udvaranje, takozvanom leku, i proizvode specifičan dubok zvuk iz zračnih vrećica u prsima. Zvuk proizvode dok sjede u rupama koje su sami iskopali, a može se čuti na udaljenosti do pet kilometara i podsjeća na lagano trzanje žice violončela.
Nakon parenja ženke snesu jedno do četiri jaja te same preuzimaju potpunu brigu o jajima i ptićima idućih šest mjeseci.
Pogled prema 2028.
Ptići dobivaju perje i smatraju se samostalnima s navršenih 150 dana, kada se i službeno ubrajaju u ukupnu populaciju. Najmlađi ptić u sezoni 2026. bila je ženka Awarua-A3, koja se izlegla 30. ožujka.
Deidre Vercoe najavila je da bi se, prema postojećim predviđanjima, sljedeća sezona parenja mogla dogoditi već 2028. godine.
"Iako ćemo zastati i proslaviti ovu izvanrednu godinu, već gledamo prema 2028. i pripremamo se za ono što slijedi", poručila je.