JEDNI ih obožavaju i redovito posjećuju, dok drugi smatraju da divljim životinjama nije mjesto iza stakla i ograda. Zoološki vrtovi godinama izazivaju podijeljena mišljenja. Dok jedni ističu njihovu važnost za očuvanje ugroženih vrsta, edukaciju i znanstvena istraživanja, drugi upozoravaju da nijedan zoološki vrt ne može životinjama pružiti uvjete kakve imaju u prirodi.

Tragedija ponovno otvorila raspravu

Rasprava se ponovno otvorila nakon nedavne tragedije u Zoološkom vrtu Grada Zagreba, gdje je lav Uganda usmrtio lavicu Tayru tijekom zajedničkog boravka u nastambi. Taj je događaj ponovno potaknuo pitanje trebaju li nam zoološki vrtovi uopće postojati.

Galerija

Kako bismo čuli obje strane, za komentar smo se obratili udruzi Prijatelji životinja, koja se godinama protivi držanju divljih životinja u zatočeništvu. Nakon događaja u zagrebačkom zoološkom vrtu ponovno su pozvali građane da preispitaju ulogu zooloških vrtova i razmisle o tome da ih ne posjećuju, a javnost su uputili i na svoju kampanju Zaobiđi, u kojoj iznose argumente protiv držanja divljih životinja u zatočeništvu.

Istodobno smo za komentar pitali i Zoološki vrt Grada Zagreba kako bi iznijeli argumente u prilog postojanju suvremenih zooloških vrtova te objasnili njihovu ulogu u zaštiti prirode, očuvanju ugroženih vrsta i edukaciji javnosti.

Njihove odgovore donosimo u nastavku, a vi nam u anketi na kraju članka recite što vi mislite - trebaju li zoološki vrtovi i dalje postojati?

Prijatelji životinja: "Zatočeništvo kod životinja izaziva stres, dosadu i frustraciju"

Iz udruge Prijatelji životinja smatraju da su zoološki vrtovi zastarjeli i etički neprihvatljivi jer se temelje na držanju divljih životinja u zatočeništvu radi ljudi. Ističu da nijedna nastamba, bez obzira na njezinu veličinu ili uređenost, ne može zamijeniti prirodno stanište ni životinjama omogućiti slobodu kretanja, prirodno ponašanje i život u njihovim društvenim skupinama. Upozoravaju da zatočeništvo može uzrokovati stres, frustraciju i poremećaje u ponašanju, poznate kao zoohoza.

Smatraju i da se zoološki vrtovi danas više ne mogu opravdavati edukacijom jer postoje brojne alternative, poput dokumentarnih filmova, prijenosa iz prirode i virtualne stvarnosti. Također tvrde da životinje rođene u zoološkim vrtovima uglavnom ostaju unutar sustava razmjene i razmnožavanja među zoološkim vrtovima, zbog čega, kažu, takav model ne doprinosi očuvanju prirodnih staništa ni uklanjanju stvarnih uzroka izumiranja pojedinih vrsta.

Govoreći o smrti lavice Tayre, iz udruge ističu da se sukobi među lavovima mogu dogoditi i u prirodi, ali upozoravaju da je ključna razlika u tome što u zoološkom vrtu životinja nema mogućnost pobjeći ili izbjeći sukob.

"Sukob može biti prirodan, ali nemogućnost bijega nije", poručuju. Smatraju da zoološke vrtove ne bi trebalo zatvoriti preko noći, nego postupno prestati s dovođenjem novih životinja, njihovim razmnožavanjem i razmjenom te postojeće vrtove s vremenom pretvoriti u edukativne i znanstvene centre bez divljih životinja u zatočeništvu. "Danas imamo znanje, tehnologiju i etičku odgovornost da to promijenimo", zaključuju.

Zoološki vrt Zagreb: "Suvremeni zoološki vrtovi imaju puno širu ulogu od izlaganja životinja"

S druge strane, iz Zoološkog vrta Grada Zagreba poručuju da se uloga zooloških vrtova posljednjih desetljeća bitno promijenila. Ističu da današnji zoološki vrtovi nisu samo mjesta na kojima ljudi mogu vidjeti divlje životinje, nego ustanove koje se bave očuvanjem ugroženih vrsta, znanstvenim istraživanjima, edukacijom i skrbi za životinje.

Navode kako je takvu ulogu 2023. godine službeno prepoznala i Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN), koja smatra da zoološki vrtovi, uz zaštitu životinja pod ljudskom skrbi, mogu imati važnu ulogu u očuvanju vrsta kroz uzgojne programe, istraživanja, veterinarsku skrb, edukaciju i suradnju s projektima zaštite prirode.

Ističu da Zoološki vrt Grada Zagreba sudjeluje u više međunarodnih programa očuvanja ugroženih vrsta te provodi dva europska LIFE projekta. Jedan je usmjeren na zaštitu riječne kornjače, a drugi na očuvanje oprašivača u urbanim sredinama. Kažu da na taj način povezuju rad sa životinjama u zoološkom vrtu s konkretnim projektima zaštite prirode.

Navode i da sudjeluju u programima povratka životinja u prirodu. Tijekom godina u prirodu su vraćeni bjeloglavi supovi, bijele rode i riječne kornjače, a Zoološki vrt uključen je i u projekte repopulacije crvene vjeverice. Dodaju da njihovo Oporavilište svake godine zbrinjava velik broj ozlijeđenih, bolesnih ili iscrpljenih divljih životinja koje se nakon liječenja vraćaju u prirodu. Samo tijekom 2025. godine ondje je zbrinuto gotovo 1750 divljih životinja.

Iz Zoološkog vrta ističu da se u njihovoj zbirci nalazi 391 životinjska vrsta, od kojih je 328 uvršteno na IUCN-ov Crveni popis, dok njih 122 pripada ugroženim kategorijama. Smatraju da međunarodni uzgojni programi omogućuju očuvanje sigurnosnih populacija vrsta koje u budućnosti mogu imati važnu ulogu u njihovoj zaštiti.

Naglašavaju i edukacijsku ulogu zooloških vrtova. Ističu da Zoološki vrt Grada Zagreba godišnje posjeti više od 450 tisuća ljudi te da surađuju sa školama i fakultetima kroz stručnu praksu i nastavu. Dodaju da zoološki vrtovi omogućuju i istraživanja koja je u prirodi često teško ili nemoguće provesti, a posebnu pažnju posvećuju dobrobiti životinja.

Zaključno poručuju da suvremeni zoološki vrt postoji kako bi povezao skrb za životinje s očuvanjem prirode. Njegova je uloga, ističu, zaštita ugroženih vrsta, provođenje i potpora znanstvenim istraživanjima, edukacija javnosti te sudjelovanje u projektima očuvanja prirode.

Naglašavaju da se u slučaju Zoološkog vrta Grada Zagreba ne radi samo o deklarativnim ciljevima, nego o svakodnevnoj praksi koju, kako kažu, potvrđuju konkretni rezultati - od dva aktivna LIFE projekta i sudjelovanja u međunarodnim uzgojnim programima do povratka životinja u prirodu i rada Oporavilišta za divlje životinje. Smatraju da se vrijednost suvremenog zoološkog vrta ne mjeri samo činjenicom da u njemu borave životinje, nego time koliko doprinosi očuvanju vrsta i njihovih staništa.

Što se dogodilo u zagrebačkom Zoološkom vrtu?

Lav Uganda i lavica Tyri prvi su put uspješno spojeni 10. srpnja u pomoćnom prostoru, a od 21. srpnja zajedno su boravili u vanjskom dijelu nastambe Lavlja stijena Kidepo. U Zagreb su stigli radi razmnožavanja u sklopu Europskog programa uzgoja ugroženih vrsta.

Pripadaju sjevernoj populaciji afričkog lava, koja se na Crvenom popisu Međunarodne unije za očuvanje prirode vodi kao ugrožena.

Naša je ekipa bila u zagrebačkom Zoološkom vrtu kada su Uganda i Tyri predstavljeni javnosti. Timaritelji su tada istaknuli da je njihovo upoznavanje i spajanje prošlo dobro i "upravo onako kako su očekivali".

"Par se dobro slagao i nije bilo nikakvih naznaka da bi moglo doći do ovakvog događaja", priopćili su iz Zoološkog vrta nakon tragedije.

>>VIDEO Udruga objavila snimku lava i lavice u zagrebačkom ZOO-u