U MIRNOM i zelenom okruženju zagrebačkog parka Maksimir djelatnici Javne ustanove Priroda Grada Zagreba danas su naišli na barsku kornjaču, jednog od najugroženijih gmazova u Europi.

"Jutarnji susret sa starim znancem! Ovog gospodina poznajemo već dvije godine. Poznat nam je kao broj 4/24. Naime, riječ je o četvrtoj od 24 barske kornjače označene u parku Maksimir", napisali su djelatnici uz snimku objavljenu na Facebooku.

Barska kornjača (Emys orbicularis) autohtona je vrsta slatkovodne kornjače koja se u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, nalazi pod velikim pritiskom.

Ugrožavaju je ponajprije gubitak staništa uslijed urbanizacije, degradacija močvarnih područja, ali i prisutnost invazivnih stranih vrsta, osobito crvenouhe kornjače (Trachemys scripta elegans), koja zauzima njezine prirodne ekološke niše. 

Prisutnost crvenouhe kornjače u lokalnim jezerima i močvarama često je rezultat neodgovornog puštanja kućnih ljubimaca u prirodu, što ima ozbiljne posljedice na ekosustav.

Strogo zaštićena i ugrožena vrsta

Prema podacima portala zastita-prirode.hr, barska kornjača nalazi se na Crvenom popisu ugroženih gmazova Hrvatske i ujedno je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode. To je jedna od samo dvije vrste slatkovodnih kornjača koje prirodno obitavaju na prostoru Europe. Njezin stupanj ugroženosti u stalnom je porastu zbog sve intenzivnije modernizacije krajolika, što dovodi do fragmentacije staništa nužnih za njezino preživljavanje.

Barska kornjača preferira nizinske močvare, sedrene rijeke, primorska područja pa čak i neke jadranske otoke. Životni vijek ove zanimljive životinje može biti i do 60 godina.

Prepoznatljiva po crnom ili tamnosmeđem oklopu sa žutim pjegama, barska kornjača prosječno je dugačka od 15 do 20 centimetara, a najteže jedinke ne prelaze 700 grama. Hladnokrvna je životinja, zbog čega obožava sunčanje i često ju se može vidjeti kako nepomično uživa na panjevima ili stijenama uz rub vode. No, pri najmanjoj naznaci opasnosti u trenu nestaje ispod površine.