ISTRAŽIVAČI na terenu često koriste skrivene kamere za daljinsko fotografiranje života divljih životinja u njihovim prirodnim staništima. Ove statične kamere stoje skrivene i imaju senzore koji se aktiviraju na toplinu ili na kretanje, a omogućavaju istraživačima pratiti divlje životinje bez uznemiravanja.

Kamere ponekada stoje mjesecima skrivene snimajući stotine tisuća slika. Većina ovih slika i dragocjenih informacija koje one otkrivaju obično stoje na hard diskovima kod istraživača, nedostupne bilo kome, kaže Jorge Ahumada, znanstvenik iz Conservation Internationala, neprofitne organizacije koja se bavi ekologijom.

Zbog toga je Ahumada kreirao internet platformu Wildlife Insights na kojoj istraživači mogu podijeliti svoje fotografije.

Stranica je pokrenuta u prosincu kao najveća svjetska baza slika divljeg svijeta, koje su fotografirane skrivenim kamerama i trenutno se na stranici nalazi preko 4,5 milijuna slika raznih divljih životinja.

Projekt je podržao World Wildlife Fund kao i mnogi drugi, a ideja je potaknuti suradnju između biologa i organizacija za zaštitu divljih životinja i u prvi plan staviti čuvanje fotografija skrivenih kamera.

Osim što se slike stavljaju na raspolaganje drugim istraživačima, stranica koristi umjetnu inteligenciju (AI) koju je dizajnirao Google, a čiji je osnovni zadatak savladavanje ključnih problema s ovakvim vrstama fotografija. Naime, prema riječima Ahumade, skrivene kamere prave astronomski broj fotografija koje treba ručno analizirati i obraditi, a mnoge od njih nisu ništa fotografirale, jer su ih aktivirali događaji u okruženju, a ne divlje životinje. Zbog toga, ručno sortiranje i brisanje ovih fotografija predstavlja dugotrajan i mukotrpan posao.

Da bi se to zaobišlo, nakon što netko doda fotografije u bazu podataka na stranicu Wildlife Insights, umjetna inteligencija provjerava je li slika snimljena skrivenom kamerom i automatski uklanja slike na kojima nema divljih životinja. Ako na slici postoji životinja, AI će identificirati vrstu, izvještava CNN.

Trenutno AI prepoznaje oko 450 životinjskih vrsta, a Ahumada kaže da će se vremenom broj vrsta povećavati kako se bude skupljalo više slika iz svih dijelova svijeta. On također dodaje da umjetna inteligencija prepoznaje oko 100 uobičajenih vrsta s preciznošću od 80 do 95%.

"Slike koje AI pogrešno identificira, morat će se ručno ispraviti", kaže Ahumada, izvršni direktor stranice. On se svakako nada da će umjetna inteligencija uštedjeti vrijeme istraživačima i učiniti program očuvanja mnogo efikasnijim.

Osim prikupljanja i pregleda fotografija, platforma će pružiti korisnicima analizu koja bi mogla otkriti trendove u populaciji određenih vrsta, a za različite projekte. Te informacije bi mogle pomoći istraživačima shvatiti umnožava li se vrsta ili njena brojnost opada.

Zaštita ugroženih vrsta

Wildlife Insights i dalje radi u svojoj beta verziji. Svatko može pristupiti ovim jedinstvenim fotografijama, a samo odabrani partneri mogu ih postavljati na stranicu. Ipak, plan je da se platforma otvori za postavku fotografija za sve.

Međutim, iako je otvoreni pristup ključan, platforma je poduzela korake kako bi osigurala da pojedine informacije ne dođu u pogrešne ruke.

"Morat ćete tražiti dozvolu od stranice da biste dobili lokaciju gdje je slika snimljena", rekao je Ahumada. Prema njegovim riječima, to je postupak provjere s kojim će pažljivo upravljati, jer znaju da će lovci i drugi nedobronamjerni akteri željeti koristiti ove podatke za pronalazak ugroženih vrsta.

Kako se povezanost putem interneta poboljšava i postaje sve prisutnija, Ahumada u budućnosti očekuje da kamere koje koriste istraživači same identificiraju slike i budu sposobne "poslati informacije ravno na cloud", bez potrebe da netko preuzme slike s uređaja i ručno učitava podatke na platformu.

Sve bi to pomoglo da istraživanja budu brža, a napori očuvanja vrsta i biodiverziteta efikasniji.