Životinje imaju mnogo više zajedničkih osobina s ljudima nego što ste mislili
PROMJENE raspoloženja, pričanje u snu i debljanje uslijed stresa samo su neke od stvari za koje smo mislili da su različite kod ljudi i životinja, piše Bright Side. Kako se pokazalo, nismo nimalo jedinstveni, jer mnoge životinje mogu imati osjećaje kao i ljudi.
Slonovi žale za svojim voljenima godinama
Svojevremeno je slika bebe slona, koji je upravo izgubio majku i tuguje nad njenim tijelom, šokirala svijet. Prema opažanjima istraživača, slonovi mogu proći kroz veliki stres kada izgube svoje voljene i mogu ih oplakivati čak i nakon nekoliko mjeseci. Kada slonovi prođu pored mjesta na kojem su umrli njihovi voljeni, mogu se zaustaviti i stajati u tišini, a to nekad zna trajati i nekoliko minuta.
Čimpanze osjećaju empatiju
Studije su pokazale da čimpanze pokazuju empatiju i mogu dijeliti i razumjeti osjećaje drugih. Ipak, kao i kod ljudi, razina empatije kod svake jedinke može biti drugačija. Sudeći prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Communications, nakon konflikta čimpanze mogu doći i utješiti uznemirene strane sukoba.
Miševi mogu imati desetke grimasa
Oni mogu izraziti emocije na sličan način kao i ljudi, sudeći prema znanstvenicima sa Sveučilišta McGill. Naime, miševi koji osjećaju bol imaju nekoliko načina kako to pokazati. Također, miševi očigledno mogu pokazati svoju bol vizualno i čitati osjećaje jedni drugima.
Dupini mogu pričati u snu
Nekoliko je dupina u jednom francuskom aquaparku snimljeno kako oponašaju zvukove kitova tijekom spavanja. Sudeći prema francuskim istraživačima, dupini su mogli čuti zvukove kitova samo tijekom dnevnih emisija, tako da su oni "sačuvali" te zvukove i reproducirali ih tijekom noći. To je moguća verzija pričanja u snu.
Golubovi se mogu ponašati iracionalno, kao i ljudi
Kako se pokazalo, golubovi mogu voljeti kockanje i ponekad se mogu izlagati rizičnijim opcijama, sudeći prema studiji provedenoj na Sveučilištu u Kentuckyju. Ove ptice nekad imaju tendenciju držati se dosta težeg zadatka kako bi došle do grickalica, umjesto da prijeđu na lakši zadatak s istom nagradom. Ovo ponašanje moglo bi biti slično ljudskom.
Mačke mogu dobivati na težini kada su depresivne
Jedan od razloga zašto mačke dobivaju na težini mogu biti stres, anksioznost i tuga. Dakle, drastična promjena u težini može biti povezana s emocionalnim stanjem životinje. Ista stvar se događa i kod ljudi. Bez obzira na sve, ako se vaša mačka prekomjerno deblja, uvijek je bolje odvesti ju veterinaru i provjeriti njeno zdravstveno stanje.
Tamarini mogu zaista voljeti razgovor
Očigledno, ovi majmuni zaista uživaju u komunikaciji. Prema jednom istraživanju, oni imaju veoma kompleksan sustav šaptanja, škljocanja i škripanja i možda su i jedine životinje koje mogu šaptati kao ljudi.
Štakori mogu voziti automobile
Istraživači sa Sveučilišta u Richmondu došli su do zaključka da štakori mogu voziti automobile, upravljati volanom i kontrolirati proces kretanja. To znači da štakori, navodno, imaju veće sposobnosti i mogu obavljati daleko veće zadatke nego što su znanstvenici ikada mislili, sudeći prema časopisu New Scientist.
Krave također mogu pokazati promjenu raspoloženja
Ponašanje krava postaje mnogo manje predvidivo kada odrastu, kažu znanstvenici sa Sveučilišta British Columbia. Na primjer, neke krave će odmah istražiti novo okruženje, nove predmete ili novu osobu, dok će drugim danima stajati na istom mjestu tijekom cijelog testa.
Psi mogu uživati u glazbi
Pretpostavka da psi vole glazbu nije nikakva vijest, mnogi vlasnici su vidjeli svoje ljubimce kako pjevaju, pa čak i plešu. Jedna studija sa Sveučilišta u Glasgowu pokazala je da klasična glazba može smiriti i opustiti psa, a reggae i rock glazba mogu ih osloboditi stresa i usporiti im otkucaje srca. Istraživači pretpostavljaju da je to zato što ova vrsta glazbe ima ritam koji je sličan ritmu otkucaja srca kod pasa.
Majmuni dijele jedni s drugima
Primatolozi s Yerkesa došli su do novog zaključka da majmuni ne surađuju samo u potrazi za hranom već i dijele rezultate svojih napora s drugima. Pretpostavlja se da to rade zbog osjećaja za tuđe potrebe i zbog osjećaja međusobne podrške.
Kitovi beluga navodno cijene kulturu i korijene predaka
Studije su otkrile da ovi kitovi teže stvaranju složenih društava, razumiju i cijene kulturu (što znači da se obrasci ponašanja dijele unutar grupe životinja) i poštuju i cijene pretke i obiteljske veze. S obzirom na to da mladunci kitova ostaju s majkom duže od godinu dana, to pokazuje koliko su slični ljudima.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati