KVALITETNA komunikacija temelj je zdravog odnosa, bilo u braku, ljubavnoj vezi ili na poslu. Sposobnost otvorenog razgovora ključna je za funkcioniranje i zadovoljstvo. Loša komunikacija, s druge strane, može uništiti odnos. Postoje tri toksična obrasca u koja parovi često upadnu kada se emocionalno udaljavaju, a koji mogu narušiti i najstabilnije veze ako ih se ne prepozna na vrijeme, piše YourTango.

Pasivna komunikacija

Jessica je kao srednje dijete u velikoj i kaotičnoj obitelji rano naučila da je život lakši ako je "dobra" i dopušta drugima da bude po njihovom. Na taj je način izbjegavala pozornost i smanjivala stres. Ta je strategija bila korisna u djetinjstvu, ali joj je u odrasloj dobi stvarala probleme u vezama, osobito u braku.

Pomoć terapeuta potražila je jer je osjećala sve jači bijes i ogorčenost prema suprugu, a nije razumjela uzrok. Bio je dobar prema njoj, pa ju je plašila vlastita ljutnja, nakon koje bi uvijek osjećala i snažnu krivnju.

Kroz razgovor se pokazalo da je Jessica klasičan primjer pasivnog komunikatora. Uvijek je potiskivala vlastite želje kako bi održala privid sklada. Od izbora televizijskog programa do odluke o ljetovanju, gotovo uvijek bi rekla da joj je svejedno i prepustila odluku suprugu.

Stalno zanemarivanje vlastitih potreba nije ljubaznost, nego oblik neiskrenosti. Veza koja se temelji na prešućivanju, čak i onom "dobronamjernom", dugoročno je neodrživa. Pasivna komunikacija događa se kada osoba skriva svoje stvarne osjećaje ili želje, najčešće iz straha od sukoba.

Iako se pasivnost kratkoročno može činiti kao poželjna osobina jer ostavlja dojam nesebičnosti, dugoročno je štetna jer je nepoštena. Pasivni komunikator s vremenom postaje ogorčen zato što njegove potrebe nisu zadovoljene, a istodobno osjeća krivnju jer je svjestan da bi trebao biti iskreniji.

Rješenje leži u spoznaji da je strah od sukoba najčešće pretjeran. Važno je naučiti da imate pravo izraziti svoje želje.

Počnite s malim koracima: zatražite drugi stol u restoranu ili recite partneru da večeras ne biste jeli isto što i jučer, čak i ako on to predloži. Biti iskren prema sebi ne znači iskazivati nepoštovanje prema drugima. Vježbanjem samopouzdanja u komunikaciji poboljšat ćete svoje odnose.

Agresivna komunikacija

Jon je bio uspješan odvjetnik, a supruga mu je zaprijetila razvodom ako ne potraži stručnu pomoć. Bio je svjestan da ima problema u odnosima s ljudima: brak mu je bio u krizi, neprestano se sukobljavao s partnerima u odvjetničkom uredu, a sestra i on bili su u ozbiljnom sporu oko nasljedstva.

Ipak, Jon je te probleme doživljavao kao posljedicu vanjskih faktora - stresnih okolnosti, tuđe nesposobnosti ili jednostavno loše sreće. Nije mu padalo na pamet da bi uzrok mogao biti u njegovom ponašanju.

Iako se Jon nije smatrao takvim, u suštini je bio verbalno agresivan. Bio je dovoljno proračunat da ne izgubi posao ili završi na sudu, no koristio je grubost kako bi postigao svoje ciljeve. Primjerice, jednom je kolegi rekao: "Da radiš upola koliko ja, profit bi nam bio dvostruko veći." Agresivnost može donijeti kratkoročnu pobjedu, ali dugoročno uništava odnose.

Agresivna komunikacija podrazumijeva nametanje vlastitih potreba bez obzira na prava i želje drugih. Važno je razumjeti da agresija najčešće nije odraz zlobe, nego reakcija na osjećaj straha i nesigurnosti.

Bijes je na neki način "privlačna" emocija jer pruža prividan osjećaj moći. Kad smo ljuti, podsvjesno vjerujemo da smo u pravu, a drugi u krivu, što jača naš osjećaj superiornosti. Parovi koji se emocionalno udaljavaju često koriste agresiju da prikriju vlastite strahove. To, međutim, samo pogoršava situaciju jer narušeni odnosi produbljuju osjećaj nesigurnosti.

Promjena počinje samosviješću. Potrebno je naučiti prepoznati početni osjećaj straha ili nemoći koji prethodi izljevu bijesa. Umjesto napada, samopouzdanje treba graditi na zdrav način: pomaganjem drugima, povjeravanjem bliskoj osobi ili volontiranjem. Jednom kada steknete hrabrost priznati vlastite slabosti, agresija vam više neće biti potrebna kao obrambeni mehanizam.

Pasivno-agresivna komunikacija

Simon je potražio terapijsku pomoć zbog depresije nakon što ga je djevojka ostavila poslije pet godina veze. Iako su tuga i potištenost bili očiti, terapeut je odmah uočio i ono što Simon nije primjećivao - duboko potisnut bijes.

Većinu seansi opisivao je frustracije i svađe s bivšom partnericom. Na pitanje kako je rješavao te probleme, postalo je jasno da im nikada nije pristupao izravno. Umjesto toga, svoje je nezadovoljstvo izražavao kroz sarkastične "šale" i indirektne primjedbe.

Njegova je strategija za rješavanje sukoba bila potpuno neizravna. Primjerice, jednom prilikom, nakon što ga je djevojka povrijedila, odlučio je tri dana šutjeti kako bi joj "pokazao" koliko je ljut.

Pasivno-agresivna osoba istovremeno se previše boji biti iskrena i previše je ljuta da bi šutjela. Zbog toga pribjegava prikrivenim provokacijama i sarkazmu. To je najgora kombinacija: neiskrenost prema sebi i nepoštovanje prema drugima.

Za promjenu ovog obrasca potrebno je suočiti se i s bijesom i sa strahom. Najpraktičniji je korak potpuno izbaciti sarkazam iz komunikacije. Sarkazam je pomoćno sredstvo koje sprječava iskrenost i služi kao alat za manipulaciju. Iako to nije lako, izbjegavanje sarkazma značajno će poboljšati vaše odnose.

Asertivnost

Tri toksična obrasca komunikacije - pasivni, agresivni i pasivno-agresivni - dugoročno mogu ozbiljno narušiti odnose. Iako ponekad donose kratkotrajno olakšanje, s vremenom mogu dovesti do narušenog povjerenja, manjka samopouzdanja i osjećaja usamljenosti.

Za kvalitetan i ispunjavajući odnos važna je otvorena komunikacija u kojoj obje osobe mogu slobodno izraziti svoje potrebe, osjećaje i granice. Asertivnost znači jasno reći što mislimo ili želimo, ali pritom poštovati osjećaje i potrebe druge osobe.

Primjerice, umjesto da prešutimo ono što nam smeta ili reagiramo napadački, možemo reći: "Večeras bih radije ostao kod kuće nego išao na zabavu" ili "Povrijedilo me kada si me prozvao pred drugima. Volio bih da to ubuduće riješimo nasamo" te "Nije mi ugodno kada o problemima iz naše veze razgovaraš s majkom. Možemo li pokušati pronaći drugačiji način da ih riješimo?".

Povjerenje je temelj zdravih i stabilnih odnosa, a gradi se upravo kroz iskrenost, otvorenost i međusobno poštovanje. Asertivna komunikacija pomaže nam izraziti ono što osjećamo i trebamo, bez povređivanja ili omalovažavanja druge osobe.