Hrvatska stonoga iz NP Krka model za "futurističku" znanost

Hrvatska stonoga iz NP Krka model za "futurističku" znanost

Screenshot: YouTube

MEĐUNARODNI tim biologa u kojem je i jedna Hrvatica opisao je u specijaliziranom časopisu do sada nepoznatu vrstu stonoge iz Nacionalnog parka Krka, primjenjujući po prvi put u povijesti model koji je u literaturi netom prije predložen kao "cybertype".

Nova striga, grabežljivica koja je zbog života u pećini dobila znanstveno ime Eupolybothrus cavernicolus, poslužila je kao model za uvođenje korjenito novih tehnika u taksonomiju kakva je poznata od Lineausa, blizu tri stotine godina.

U središnjem tekstu prvog broja međunarodnog časopisa Biodiverisity Data Journal, priložen je digitalni paket podataka koji ilustrira novi, "cjelovit" pristup taksonomiji.

Pored "cybertypea" uključuje potpuno sekvencioniranje molekule, DNK barkoding i video snimku živog primjerka kojim se dokumentiraju važne osobine ponašanja vrste.

"Cybertype" je "futuristički" model onoga na čemu je taksonomija do sada počivala, a zvalo se "holotip", primjerak životinje na temelju koga je opisana neka nova vrsta i koji se trajno čuva u nekom muzeju kao materijal od iznimne važnosti.

"Koristeći po prvi put mikro-CT skeniranje nove vrste, stvorili smo morfološki i anatomski skup podataka visoke razlučivosti koji omogućuje virtualnu rekonstrukciju uzorka i naknadne interaktivne upotrebe za testiranje nedavno predstavljenog 'cybertype' pojma", kaže se u tekstu.

Ana Komerički iz Hrvatskog biospleoleoškog društva iz Zagreba, jedna od 17 članova tima iz devet europskih zemalja i Kine, ponosna je što je jantarnosmeđa striga unaprijedila impresivnu bazu podataka podzemne faune Hrvatske, koju čini 427 svojti (rodova, vrsta, podvrsta…) na 271 lokalitetu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međutim, ističe da su od same tri centimetra duge strige, s petnaest pari nogu iz dvije špilje Miljacke u NP Krka, puno značajniji aspekti rada, holistički pristup i tehnike s navedenim podacima.

Prošle godine opisano je na svijetu 13 i pol tisuća novih životinjskih vrsta, ali je brzina izumiranja živog svijeta i gubitka biodiverziteta do sada nezabilježena.

Zabrinuti tim činjenicama, znanstvenici nastoje pronaći takozvani "turbo" pristup u taksonomiji, gdje će brzi i cjeloviti opisi novih vrsta neposredno omogućiti djelotvornu zaštitu. No, teško se nositi s nepreglednom gomilom novog materijala, koji uz to nije lako dostupan i podložan je oštećivanjima, kaže se u tekstu.

Stoga su znanstvenici gradili integrirani pristup za upravljanje i objavljivanje velikih skupova podataka o nekoj životinjskoj vrsti. Važan dio toga je "cybertype", koji je kao model predložen u jednom časopisu ove godine, a na strigi iz Miljacke prvi put ostvaren.

Tehnički, na strigi je uređena mikro kompjuterizirana tomografija koja se sastoji od 839 slika s 360 stupnjeva iz kojih se računalnom obradom dobija krug od 3865 presjeka visoke razlučivosti.

Mlada biologinja Ana Komerički zaposlena je na tehničkim poslovima u Hrvatskom biospeleološkom društvu (HBSD) i još nikada nije bila zaposlena u struci. Zajedno s kolegicama i kolegama iz društva predano se volonterski bavi istraživanjima podzemne faune u Hrvatskoj, surađuje s vodećim inozemnim stručnjacima, sudjeluje na znanstvenim skupovima i objavljuje u istaknutim svjetskim časopisima.

Također, u organizaciji Državnog zavoda za zaštitu prirode članovi HBSD-a objavili su nekoliko monografija o podzemnoj fauni u Hrvatskoj kakve su, prema riječima kritike, rijetke i u svijetu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara