Screenshot: YouTube
Foto: crazy-frankenstein.com, koleksifoto.com

SVATKO od nas milijun je puta od ljudi iz okolice dobio kakav mudri alkoholni savjet poput onog da ne miješamo razne vrste alkoholnih pića, ili da popijemo nešto kratko prije važnog razgovora za posao.

No, ima li u takvim tvrdnjama istine ili se radi tek o na činjenicama neutemeljenim pričama? Prema pisanju, portala Gizmodo.com, većina stvari koje vjerujemo o alkoholu na vrlo je klimavim nogama.

Pivo prije žestokih pića

Profesor farmakologije i toksikologije na sveučilištu u Texasu dr. Rueben Gonzales u jednom je od svojih istraživanja došao do vrlo zanimljivih zaključaka. Razlika u postotku alkohola u pivu i žestokim pićima veća je nego što doista mislimo.

"Ispijate li pivu cijelu večer, to je kao da se sporo vozite automobilom. Počnete li nakon toga istim tempom ispijati žestoka pića, to je kao da ste naglo ubrzali vožnju. Vaša usta možda neće znati razliku, no tijelo zasigurno hoće", naglasio je Gonzales.

Iako su mnogi pivopije smatrali kako će, piju li pivu prije nekih žešćih pića u svom želucu napraviti svojevrsni temelj koji će im omogućiti da se napiju kvalitetno, ali ne i previše, istina je nešto sasvim suprotno.

S druge strane, tvrdi Gonzales, počnete li sa žestokim pićima, vjerojatno je da se nećete otrijezniti brže prijeđete li odjednom na pivu. Jedino što ćete napraviti jest napiti se mnogo brže pa će vam želja za pivom kasnije biti znatno umanjena.

Alkohol otklanja stres

Umorni ljudi često traže spas u čašici, ali to je potpuno pogrešno. Treba popiti svega 20-30 ml žestokog pića, ili 40 ml vina ili martinija. Male doze ublažavaju unutarnju napetost i pomažu čovjeku da se opusti.

Nažalost, za te svrhe ljudi u stvarnosti koriste mnogo veću količinu alkohola, što rezultira s dva moguća scenarija. Prvi dovodi do povećanja umora, pogoršanja raspoloženja i pojave depresije koja pojačava osjećaj malaksalosti i iznemoglosti. Drugi podrazumijeva alkoholnu euforiju, koja se također neizbježno završava depresijom. Ni u jednom ni u drugom slučaju nema ni riječi o oslobađanju od stresa.

Alkohol povećava radnu sposobnost

Mnogi su ljudi uvjereni da se pod djelovanjem alkohola lakše radi. Pošto težak ili srednji stupanj pijanstva otupljuje sve reakcije i čula, većina pod tim podrazumijeva lak stupanj opijenosti, koji aktivira misaone procese.

Međutim, taj je osjećaj potpuno subjektivan. Australski znanstvenici to su nedavno i dokazali: kod pripitih ljudi zaista se povećava brzina misaonih reakcija i pokreta, ali te su reakcije, a i pokreti najčešće pogrešni. Osim toga, čak i male doze alkohola izazivaju pad koncentracije i pogoršanje kvaliteta umnog rada.

Različiti utjecaji

Vjerojatno ste mnogo puta čuli nekog od vaših prijatelja ili poznanika koji ima izjave u stilu : "Ne volim piti pivu, od nje sam pospan ili "kad pijem Gin, uvijek sam razdražljiv". No, većina   znanstvenika slaže se da je to u stvarnosti malo vjerojatno. Ipak, ovu je teoriju o različitim vrstama "pijanaca" prilično teško dokazati, a i opovrgnuti.

Ljudi u bijelim kutama pretpostavljaju da ljudi koji popiju čašicu previše, ljuti, tužni ili pospani postaju zbog načina na koji nam radi mozak, a objašnjavaju to ovim načinom: mozak je najsavršeniji fotoaparat kojim je moguće bilježiti sve ono što nam se događa i jednako tako, te događaje prizvati u sjećanje nekim vanjskim podražajem poput mirisa. A čovjek koji popije svakako je opušteniji i podložniji utjecaju vanjskih podražaja, što vrlo često dovodi do naglih promjena raspoloženja.

Miješanje pića

Većina ljudi često govori o tome kao miješanje pića A s pićem B rezultira katastrofalnim učinkom na tijelo, a i mozak. To baš i nije tako, jer se ne događa nikakva kemijska reakcija između pića poput piva, vina ili žestice radi koje bi se idući dan mogli osjećati loše. Ono što je bitno jest ukupna količina alkohola koju konzumirate.

Važnije je pitanje jesu li tamna pića poput viskija jači stimulator glavobolje od bistrih poput votke. Ideja da doista jest tako potvrđena je studijom Sveučilišta Brown, a moguća razlika jest da tamnija pića imaju veću koncentraciju određenih nusproizvoda fermentacije. Druga pak studija Sveučilišta Boston nije pronašla povezanost glavobolje i vrste alkohola.

Alkohol povećava apetit

Lagan osjećaj gladi stvaraju samo jaki napici i to u maloj količini: 20-25 mililitara rakije aktivira centar za sitost. Cijeli proces traje 15-20 minuta, pa nema svrhe piti neposredno prije jela, jer se glad ne može pojaviti za tih nekoliko sekundi.

Osim toga, alkohol agresivno djeluje na prazan želudac jer pojačava lučenje kiseline. Tako se stvaraju svi uvjeti za pojavu gastritisa, a to je ipak previsoka cijena za poticanje apetita.