ZNANSTVENICI su primijenili nov pristup u analizi ostataka DNK pronađenih na kostima triju afričkih robova iz 17. stoljeća i prvi put uspjeli odrediti zemlju njihova podrijetla, otkriva studija objavljena u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

 

Sve dosad bilo je teško precizno utvrditi odakle je stiglo 12 milijuna afričkih robova prevezenih brodovima u Novi svijet od 1500. do 1850. godine. Malo je preciznih podataka iz toga razdoblja i često je moguće utvrditi tek iz koje su luke isplovili, ali ne i zemlju njihova podrijetla.

 

Zahvaljujući uzorcima DNK-a uzetih s kostura troje robova, dva muškarca i jedne žene, znanstvenici su ustanovili da oni potječu iz današnjeg Kameruna, iz Gane te Nigerije, piše u studiji objavljenoj u ponedjeljak.

 

Znanstvenici se isprva nisu mnogo nadali kada su 2010. kosturi bili pronađeni na gradilištu uz obalu karipskog otoka Sv. Martin. Kosturi gotovo da i nisu imali DNK-a zbog vruće klime u toj regiji. No zahvaljujući novome postupku i usporedbi ostataka njihovih DNK-a s uzorcima DNK-a 11 osoba iz zapadne Afrike, ustanovili su odakle potječe "Trojka iz Zoutsteega", kako se zove mjesto gdje su pronađeni.

 

Uspjeli su čak utvrditi da je jedan od troje robova stigao iz područja u kojoj se govori jezik bantu u današnjem Kamerunu. "Otkrića daju prve izravne dokaze etničkog podrijetla afričkih robova u razdoblju iz kojih su podaci rijetki", navodi se u studiji koju je vodio Hannes Schroeder iz centra za geo-genetiku u Muzeju prirodnih znanosti sveučilišta u Kopenhagenu.

 

Nova metoda primijenjena u njihovu istraživanju trebala bi omogućiti naprednija istraživanja na drugim arheološkim nalazištima u tropskim područjima u kojima ostaje malo materijala DNK, dodaje se u studiji. "Te metode omogućuju korištenje uzoraka koje smo do sada smatrali neupotrebljivima", zaključili su znanstvenici.