Prstenovane rode uskoro iz slavonskog azila kreću na put prema Africi

Foto: Hina/FaH

ČEKAJUĆI da se vremenske prilike stabiliziraju u skladu s aktualnim godišnjim dobom, Slavonci su umjesto ljeta dočekali prve znakove nadolazeće jeseni - nakon pružene njege i prstenovanja danas je u Azilu za zaštićene životinje u Ruščici puštena skupina od pet bijelih roda kako bi se pripremile za skoru seobu prema Africi.

Prstenovanje su obavili otac i sin, Mirko i Nenad Šetina, pripadnici skupine od šezdesetak licenciranih hrvatskih ornitologa amatera, odnosno osoba koje se ornitologijom prvenstveno bave iz ljubavi. Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svojom licencom potvrđuje da je njihov doprinos ornitologiji na visokoj profesionalnoj razini.

Kroz azil u Ruščici ove godine već je prošlo dvadesetak roda, kaže njegov vlasnik Mirko Milec, podsjećajući da rode stižu s cijelog područja Slavonije i Baranje. "Ljudi nam dovoze ozlijeđene ptice kojima pružamo pomoć, a potom vraćamo u prirodu. Svi koji žele pomoći, ozlijeđene ptice trebaju što prije dovesti u azil. Mnogi sami pokušavaju liječiti ptice i često griješe. Dovoze ptice nakon mjesec ili više dana kada dođe do krivog srastanja prvenstveno krila i nogu, a tada ptici više nema pomoći", navodi Milec.



Tekst se nastavlja ispod oglasa
U danas puštenoj skupini roda nalaze se i tri iz Vukovara, koje su stigle nakon pada njihova gnijezda. No, na zdravlje roda ne utječu samo ozljede, pa ih je tako ove godine desetkovalo i promjenjivo vrijeme. "Ova godina je specifična. Toplo vrijeme stiglo je ranije i potaklo rode da ranije krenu s polaganjem jaja. Zatim je nastupilo zahlađenje zbog kojeg je više od dvadeset posto mladih ptica uginulo", kaže Nenad Šetina.

U istočnom dijelu Brodsko-posavske županije ornitolozi prate 46 gnijezda roda iz njih je izašlo samo 28 mladih ptica, od čega je 17 prstenovano. "U Baranji je situacija još gora, ondje je uginulo više od 60 posto mladih roda", ističe Šetina.

Ornitolozi procjenjuju da ovakav pad broja roda ipak neće dramatično utjecati na domaću populaciju. Naime, na broj roda u Hrvatskoj prije svega utječe nestanak vlažnih staništa.

Prateći situaciju više desetljeća na području Slavonskog Kobaša, Mirko Šetina upozorava da se tamošnja mjesna populacija, razasuta u 27 gnijezda, smanjila na sada 11 aktivnih. "Od toga ove godine u sedam su se izlegli mladi. Broj roda pada s opadanjem broja vlažnih staništa na kojima rode skupljaju hranu za mlade. Na vlažnim livadama rode skupljaju skakavce koji su primarna hrana za mlade rode", kaže Mirko Šetina i podsjeća da je intenzivna melioracija pogubna i za druge životinjske vrste.

"Istraživanja su pokazala da se dio europskih roda više i ne vraća, već ostaju u Alžiru, Maroku, Tunisu. Ondje su izgrađene brojne akumulacije za potrebe poljoprivrede koje sada privlače rode", tvrdi Mirko Šetina.

Nebu pod oblake iznad Posavine iz ruščičkog azila s novim prstenjem danas se vinula i skupina domaćih grabljivica u kojoj je bila jedna vjetruša i četiri škanjca. Da bi sve prošlo po pravilima struke pomogla je pripadnica treće generacije ornitologa u obitelji Šetina. Tea Šetina, studentica je knjižničarstva, a ornitologija je, kako kaže, bila sasvim logičan izbor za hobi, a ujedno je i lijep odmak od redovne profesije vezane uz zatvorene prostore.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara