Što nam izrazi "baba" i "deda" govore o nama samima?

Foto: Shutterstock

DA RIJEČ "baba" ima pogrdan prizvuk nije ništa neobično, mnogi je u raznim situacijama koriste svakodnevno, no rijetki razmišljaju da su za činjenicu da "baba" ima negativan prizvuk, za razliku od "dede", krivi jezični stereotipi, kao krajnji izraz društvenih stereotipa.

Jezik izražava uvriježene društvene slike i vrednovanja određenih pojava i određenih skupina, a steretotipi u jeziku odražavaju identitet društva kao cjeline, bez obzira na individualne razlike u mišljenju, rekla je za Hinu Irena Miloš, znanstvena suradnica na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje, autorica teksta na tu temu u prvom broju nedavno pokrenutog časopisa tog instituta, "Hrvatski jezik".

U obiteljsko-rodnom području puno je jezičnih stereotipa, no 'baba' i 'deda' posebno su zanimljivi jer postoji cijelo gnijezdo tih izraza, od onoga 'voziš kao baba' ili 'sve znaš kao prava baba' do 'visibabe' ili pridjeva 'bapski' kao nečeg ružnog i staromodnog, dok 'djedovski' sugerira nešto pozitivno, pokroviteljsko, zaštitničko ili naslijedno, napomenula je.

Objasnila je kako 'baba' ima stereotipno značenje osobe muškog ili ženskog spola koja loše vozi, ali i koja se bavi ogovaranjem, dok je 'deda' muškarac starije životne dobi koji je svima simpatičan, "pogotovo ako u poznim godinama još i vozi".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Po njezinim riječima, u hrvatskom standardnom jeziku postoji još nešto što "pedantnom oku" smeta jer kvari cjelinu, a to su mocijski parnjaci, parovi muškarac vršitelj radnje - žena vršiteljica radnje, kojih zbog tradicionalno 'muških' zanimanja u nekim slučajevima ponekad niti nema.

Lako ćemo zaključiti da su parovi riječi kuhar i kuharica, frizer i frizerka, no tko drži blagajnu, a tko udicu, kako glasi ženski rod imenice kupac i imenice ribič, a kako nazvati ženu koja radi u rudniku ili roni, zapitala se Miloš. Mogli bismo to riješiti sufiksom, ali teško će se naći potvrda te riječi u svakodnevnoj upotrebi, ustvrdila je, izdvojivši kao pozitivan primjer u tom smislu riječ 'akademkinja'.

Unatoč napretku društva, emancipaciji žena ili pak jednostavnoj činjenici da živimo u 21. stoljeću, ti su se jezični stereotipi zadržali do danas, a moguće ih je iskorijeniti tek kada se promijene društveni stereotipi.

Ako nema stereotipa u društvu, nema ga ni u jeziku, no jezik se mijenja pa ćemo možda neke stereotipe i prevladati, napomenula je Miloš, zaključivši da s jezikom treba biti oprezan jer "riječi možda i odlete, a napisano ostaje - da društvo može znati kakvo je bilo i kakvim postaje".

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara