Foto: Wikipedia/Jialing Gao

INDONEZIJSKI otok Sumbawa danas je poznat kao raj za surfere, no prije 200 godina bio je poprište jedne od najrazornijih prirodnih katastrofa u povijesti, vulkanske erupcije koja je uz mnoštvo mrtvih izmijenila i klimu diljem svijeta.

Sumbawa je prokleta, kažu mještani. Duh pokojnog kralja opsjeda otok i mami stanovnike u džunglu da više ne vide svjetlo dana.

Po pričama, kralj ne može naći spokoj otkako je vulkan Tambora erumpirao prije 200 godina i uništio njegovo kraljevstvo puno zlata i ostalog blaga.

I dok se o pojavi duha može raspravljati, katastrofalna erupcija dokumentirana je u povijesti. Nakon višednevnih manjih podrhtavanja, Tambora je 10. travnja 1815. erumpirala punom snagom i izazvala najsmrtnonosiju eurpciju vulkana do danas.

Gornji dio 1300 metara visokog vulkana naprosto je eksplodirao i deseci tisuća ljudi izgubili su živote pod magmom i ostalim stijenama.

Otočna sela ostala su pokopana pod metrima pepela. Prateći cunami razorio je obalu stotinama kilometara uokolo. Po procjenama, poginulo je oko 100 tisuća ljudi.

Čestice pepela i 400 milijuna tona sumpornih plinova završilo je u atmosferi te je, šireći se svijetom, promijenilo klimu.

Godina bez ljeta

Iduća, 1816. poznata je kao "godina bez ljeta" jer su gusti tmurni oblaci zakrili Sunce. U Europi je izbila glad jer je žetva propala, a ljetina sagnjila.

Nedugo poslije američki farmeri počeli su masovnu selidbu na zapad zbog pogoršanja vremenskih prilika na istoku.

Isprva nitko nije znao što je uzrok tome. Telegrafa još nije bilo, a vijesti do Europe putovale su mjesecima.

Čak ni Azijati nisu znali mnogo. "Eksplozija se čula 1500 kilometara zapadno od Sumatre", zapisao je 1850. britanski geolog citirajući tadašnjeg guvernera Britanske Jave Stamforda Rafflesa.

Oni koji su čuli eksplozije u daljini pripremili su se za obranu, misleći da je u pitanju topnički napad.

Stvari su bile posve drugačije 70 godina poslije, kad je također u Indoneziji erumpirala Krakatoa. Globalni učinici nisu bili tako teški, a svijet je za eurpciju saznao gotovo odmah i do danas je ona mnogo poznatija od Tambore, i dalje aktivnog vulkana koji se posljednji put "javio" 1967. godine.

Pompeji istoka

Postojanje bogatog kraljevstva s početka priče upitno je, iako su 2004. geolozi Haraldur Sigurdsson i Lewis Abrams pronašli selo na padinama vulkana, tri metra ispod površine.

"Možda će Tambora postati Pompeji istoka", zapisao je tada Sigurdsson. Geolozi su pronašli pougljenjeno tijelo žene s nožem u ruci te brončane zdjele i lončariju. Slično je bilo u Pompejima, mjestu zakopanom pod pepelom poslije erupcije Vezuva 79. godine, koje je otkriveno tek u 18. stoljeću.

Danas je malo dokaza o navodnom bogatstvu na otoku. Većina od 1,5 milijuna stanovnika živi od poljodjelstva i ribarstva.

Turisti otok zaobilaze. S obližnjih Balija i Lomboka organiziraju se izleti, ali se turiste obično izravno vodi u Nacionalni park Komodo, gdje obitava Komodski varan, najveći gušter na svijetu.

Indonezijske vlasti nastoje privući goste opisujući otok kao raj za pustolove, surfere, ljubitelje divnih plaža i one koji žele iskusiti autentičnu kulturu.

U petak, na dvjestotu godišnjicu katastrofe, posjetitelja će biti. Organizirat će se službena komemoracija na kojoj će biti i indonezijski predsjednik Joko Widodo, ali i mimohodi i folklorni nastupi raznih otočnih etničkih skupina.

Iznad njih, sve će promatrati Tambora.