Auti budućnosti proizvodit će se od - banana?

Foto: Innventia/Wikimedia

PROBLEM još uvijek nedovoljno razvijene navike recikliranja i sve veći broj proizvoda izrađenih od plastike neke su već potaknuli na mjere poput zabrane korištenja najlonskih vrećica za kupovinu. Neki su otišli korak dalje i za izradu automobila predložili - banane, prenosi Wired.

Nanocelulozna vlakna slična Kevlaru

Brazilski su znanstvenici razvili postupak kojim se vlakna biljaka poput banana, ananasa ili kokosa pretvaraju u novu vrstu plastike, koja je i lakša i jača od one nastale preradom nafte. Nanocelulozna vlakna, kako su ih nazvali, mogu se usporediti s Kevlarom, s time da je izvor sirovog materijala (banana) obnovljiv, a završni proizvod pogodan za recikliranje i biorazgradiv. Vjeruje se da bi nova plastika u širu upotrebu mogla ući već za nekoliko godina.

"Svojstva ove nove 'plastike' su nevjerojatna", tvrdi Alcides Leão, član tima s Državnog sveučilišta Sao Paulo. "Vrlo je lagana, ali iznimno jaka - oko 30 posto lakša od normalne plastike, ali 3-4 puta jača." Takav bi materijal znatno smanjio težinu novih vozila, što bi zauzvrat smanjilo i potrošnju goriva. Ford, primjerice, svoje automobile pokušava olakšati za 80-200 kilograma, eksperimentirajući s primjenom nanotehnologije.

Osim već spomenutih prednosti, nanocelulozna je plastika otpornija na visoke temperature, benzin i vodu, što znači da bi se, za početak, mogla primjenjivati u izradi instrumentalnih ploča, odbojnika i nekih dijelova koji se danas izrađuju od aluminija.

Ananasi i banane kao građevni blokovi automobila

Celuloza je glavni građevni blok stanične stijenke biljaka i najrasprostranjeniji je organski spoj u prirodi. Nema mirisa ni okusa i netopiva je u vodi. Preradom drveta i ostalih biljnih materijala moguće je dobiti nanocelulozna vlakna toliko malog promjera da ih na ljudsku vlas stane čak 50.000. Tako pripremljena, dodaju se drugim materijalima kako bi se proizvela nova plastika.

Od raznih biljaka, najpogodniji su, čini se, ananas i banane, a za njima slijede kokos i agava. Njihovo se lišće i stabljike kuhaju u uređajima nalik ekspres-loncima, čime se dobiva tvar koja izgleda poput pudera. Proces je skup, no zasad nije poznato koliko bi proizvodnja koštala, pošto se trenutno radi na manjim količinama, u laboratoriju, no Leão tvrdi da bi cijena proizvodnje padala proporcionalno rastu primjene. Od pola kilograma nanoceluloze moguće je dobiti 50 kilograma nove plastike.

Tim se zasad bavi primjenom ovog proizvoda u auto-industriji, no planiraju se pozabaviti i zamjenom čeličnih i aluminijskih dijelova motora. Podsjeća li sve ovo nekoga na hemp?

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara