Belgijanac skočio s najviše balkanske zgrade visoke 142 metra
SVJETSKI poznati BASE skakač, Belgijanac Cedric Dumont, skočio je s najviše zgrade na Balkanu, novog Avazovog tornja visokog 142 metra, te time ukratko neupućenima objasnio o čemu se u BASE skakanju zapravo radi. Na press konferenciji povodom otvaranja zgrade, Belgijanac je pred prisutnima poželio skočiti sa zgrade, međutim, to je učinio sat vremena prije konferencije, "jer je prognoza bila očajna, odnosno, uopće nije puhao vjetar" pa je snimku skoka naknadno prikazao na sastanku, na oduševljenje prisutnih. "Od sedam sati ujutro sam bio na vrhu zgrade i promatrao kretanje vjetra. Kad sam osjetio da vjetar u ranim jutarnjim satima počinje puhati, sa saznanjem o lošoj prognozi narednih dana nisam mogao čekati na dolazak novinara i skočio sam s Avazovog tornja", priznao je Belgijanac koji je kasnije zainteresiranima objasnio da BASE skok zapravo znači: B - building (kao zgrada), A - Antenna (kao antena), S - Span (kao raspon) i E - Earth (kao Zemlja). Takvo skakanje podrazumijeva skakanje s ovakvih ili sličnih objekata uz pomoć padobrana.
Najekstremniji sport današnjice
BASE jumping je jedan od definitivno najekstremnijih sportova današnjice, a najvažnija stvar u cijeloj priči je na vrijeme otvoriti padobran. Od davnih dana mnogi su se hrabro bacali s raznih građevina, dok je danas najpopularnije skakati s najviših nebodera na svijetu, poput onog u Kuala Lumpuru. Prvi skok u povijesti je zabilježen 1912. godine kad je Frederick Law skočio s Kipa slobode. 1976. godine je Rick Sylvester skočio je sa planine Mount Asgard u Kanadi i time omogućio senzacionalnu uvodnu scenu u filmu o Jamesu Bondu: "The spy who loved me". Na taj je način, zapravo, cijeli svijet upoznao s tim ekstremnim sportom. Ipak, začetnikom BASE jumpinga smatra se Carl Boenish koji je prvi snimio skok s El Capitana 1978. godine, koristeći "ram-air" padobrane i "freefall tracking" tehniku kojima je postavio nove standarde modernog BASE-a. Uskoro su se počeli sve češće snimati skokovi i time sve više popularizirati ovaj sport.
Osnovna razlika između padobranstva i BASE jumpinga je ta što u padobranskom svijetu visina daje sigurnost, dok se u BASE-u ta sigurnost odbacuje zbog čega BASE donosi nevjerojatan adrenalinski šok, ali i toliku ovisnost nakon samo jednog skoka. Plavci su se i u BASE sfere uspjeli umiješati tvrdeći kako to nije zabranjeni sport, već su skakači progonjeni zbog neovlaštenog ulaska u tuđe objekte što rezultira vandalizmom ili remećenjem javnog reda i mira. Nevjerojatno, ali upravo vječni sukob s policijom daje ovom sportu još jednu zabavnu stranu, jer je to jedan od motiva za BASE buntovnike. Najviši skok ikad zabilježen bio je 1984. godine kad je Carl Boenish skočio s norveškog Trollvegena, da bi dva dana kasnije na istom mjestu izgubio život, jer se padobran nije otvorio dovoljno rano. Drugi skok u toj kategoriji koji je zapisan u Guinessovu knjigu rekorda je onaj Nica Feterisa i Glenna Singlemanas kad su sa 5791 metra visoke planine Trango u Pakistanu skočili u provaliju.
Lana Vukičević
Foto: Predrag Vučković
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati