Foto: 123rf

OSIM što u srednjoj školi morate imati same petice, da biste upali na Oxford morate položiti poseban prijemni ispit. Uprava tog sveučilišta odlučila je objaviti primjere prijemnih ispita različitih odsjeka sveučilišta. Pitanja su objavljenja prije isteka roka u kojem se trebaju prijaviti studenti koji nagodinu žele studirati na Oxfordu.

Samina Khan, direktorica odjeljenja za kreiranje prijemnih ispita, rekla je da se pitanja najčešće sastoje od akademskih razgovora o pravcu koji želite studirati.

"Ti intervjui su potpuno novo iskustvo za većinu studenata, a znamo da se većina potencijalnih kandidata već sad brine zbog tog razgovora, kojeg će na njima nepoznatom mjestu voditi njima nepoznati ljudi. Želimo naglasiti da svako pitanje koje naši mentori pitaju ima svrhu, a ona je procijeniti kako budući studenti razmišljaju o pojedinoj temi i odgovaraju na nove informacije i nepoznate ideje. Nadamo se da će neka manje očita pitanja uvjeriti kandidate da mentori jednostavno žele vidjeti kako oni razmišljaju", rekla je Khan.

Dodala je da ih ne zanima recitiranje onog što su kandidati naučili, već žele da im pokažu svoje sposobnosti i potencijal, odnosno da svojim znanjem rješavaju nove probleme.

Odsjek za orijentalne studije: Može li arheologija dokazati ili negirati Bibliju?

Ovaj smjer upisuju studenti različitog podrijetla, pa se pitanja prilagođavaju tome. Kod ovog pitanja važno je da kandidat pokaže shvaćanje da je Biblija skup dokumenata napisanih i prenošenih tijekom nekoliko stoljeća te da su tradicije iz nje snažno utjecale na povijest, no akademsko proučavanje Biblije mora pažljivo proučiti otkuda te tradicije potječu i zašto su napisane.

"Nadam se da će kandidati shvatiti da postoje različiti tipovi dokaza, neki pružaju potpunu sliku, dok su drugi kontradiktorni. Reći da je nešto tako jer Biblija tako tvrdi ili zato što je to dokazala arheologija je prejednostavno", rekla je profesorica Alison Salvesen.

Odsjek za biomedicinu: Zašto je šećer u urinu dobar pokazatelj da imate dijabetes?

Ovo se pitanje temelji na znanju stečenom na satovima biologije i kemije u srednjoj školi. Poznato je da je dijabetes povezan s razinom šećera u urinu, a pitanje je usmjereno na razlog zbog kojeg je to tako. Kandidati bi trebali znati da bubrezi filtriraju krv i iz nje uklanjaju otpadne stvari, poput uree, no ne uklanjaju tvari poput glukoze. S obzirom na to da se glukoza inače ne nalazi u urinu, studenti moraju odgovoriti kako ona prođe s urinom kroz bubrege.

Taj proces uključuje resorpciju proteina koji veže molekule glukoze te ih miče iz tubula bubrega u krv. Kandidati bi trebali shvatiti da jednom kad su svi proteini vezani uz molekule glukoze, više se ne može odvijati njena apsorpcija.

Odsjek za eksperimentalnu psihologiju: Koji biste broj od 0 do 100 izabrali ako biste sudjelovali u igri u kojoj 100 ljudi bira jedan broj i stavlja jednu funtu kao ulog? Pobjednik je osoba čiji je broj najbliži dvije trećine prosjeka svih izabranih brojeva.

Ovo pitanje djelomično uključuje i analitičke i numeričke vještine. Neki ljudi najprije kažu da je rješenje 66 ili 67, odnosno dvije trećine od sto, no tada shvate da je malo vjerojatno da su baš svi ostali izabrali sto. Neki tvrde da je 33, vjerujući da je prosjek 50, no tada pomisle da su i drugi izabrali 33, pa umanjuju za trećinu i tako dok ne dođu do nule.

"Tada im postavljam pitanje koje pokazuje njihovo šire razmišljanje, koliko je vjerojatno da su svi prošli isti proces razmišljanja kao oni i ako nisu, koliko je vjerojatno da je nula odgovor", rekao je profesor Nick Yeung.

Odsjek za ekonomiju i menadžment: Zaslužuju li bankari svoje plaće i treba li vlada ograničiti iznos novca koji oni zarade?

Ovo je vrlo aktualno pitanje, jednostavan odgovor jest da su banke najčešće privatne i zaposlenici mogu raditi gdje žele, a plaća koju dobiju rezultat je konkurentnosti na tržištu rada. Bankari zarađuju mnogo jer su vješti i imaju rijetke talente. Teško je pronaći razlog za vladinu intervenciju. Dobar kandidat zapitat će se zašto su naizgled jednako talentirani ljudi više plaćeni u bankarstvu nego u drugim zanimanjima.

Odsjek za filozofiju, politiku i ekonomiju: Zašto je dohodak po glavi stanovnika 50 i 100 puta veći u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Burundiju i Malaviju?

Pitanje se temelji na najvažnijem gospodarskom pitanju koje postoji: zašto su neke zemlje bogate, a druge siromašne. Ne postoji jednostavan i jedinstven odgovor. Kandidati moraju razmisliti o svim potencijalnim razlozima ekonomskog jaza. Dobro polazište jest razmisliti jesu li kapital i tehnologija dostupni radnicima u različitim zemljama na isti način, a ako nisu, zašto. Američki zaposlenici su produktivniji jer imaju pristup najboljoj tehnologiji, no zašto siromašne zemlje jednostavno ne kupe istu tehnologiju i budu jednako produktivne? Jedan od razloga je kvaliteta edukacije. Drugi faktori koji utječu na ekonomsku moć zemlje su nametnute restrikcije izvoza, građanski ratovi i bolesti.

"Trik je i tome da razmišljate što šire i ne pokušavate odgovore izvući iz neke lekcije koju ste naučili", rekao je profesor Brian Bell.

Odsjek za inženjerstvo: Postavite ravnalo od 30 centimetara na vrh po jednog prsta s obje ruke. Što će se dogoditi kad približite prste?

Ovo nikad nije prvo pitanje na prijemnom ispitu, najprije se postavljaju tehnička pitanja kako bi se kandidati opustili. Gotovo svatko će odgovoriti da će ravnalo pasti s one strane na kojoj je prst bliži njegovom središtu. Potom to iskušaju u praksi i uvide da će oba prsta doći do središta ravnala, a ono neće pasti.

"Volimo vidjeti kako kandidati reagiraju na neočekivani rezultat i potom ih potičemo da polako ponove eksperiment", ispričao je profesor Steve Collins.