"OVO je mali korak za čovjeka, ali velik za čovječanstvo", legendarna je rečenica koju je izgovorio Neil Armstrong kada je zakoračio na Mjesec kao prvi čovjek u povijesti koji je to napravio prije točno 50 godina. Buzz Aldrin je stigao oko 20 minuta kasnije.

Jeste li ikada razmišljali o tome zašto su upravo njih dvojica od svih NASA-inih astronauta odabrani za taj zadatak?

Pretpostavlja se da je NASA uvijek planirala da Armstrong bude prva osoba koja će kročiti na Mjesec zbog duljine njegova radnog staža. U Reddit objavi povodom 45. godišnjice povijesne misije Aldrin je opisao razloge NASA-ine odluke da Armstrong prvi hoda po Mjesecu.

Tipično, mlađa osoba - u ovom slučaju Aldrin - bi izašla iz letjelice kako bi iskusnija osoba, u ovoj priči Armstrong, imala kontrolu nad letjelicom i mogla reagirati u slučaju komplikacija. Ipak, kod njih je bilo obrnuto.

"U svim prethodnim misijama, ako su članovi posade putovali u svemir, uvijek bi mlađi član ostao unutra, a ne zapovjednik", napisao je Aldrin. "Barem jedan tim u NASA-i je pomislio da bi mlađa osoba trebala izaći prva", napisao je Aldrin, "ali mnogi su isticali simboliku u tome da zapovjednik preuzme tu odgovornost."

Tako se Armstrong spustio niz ljestve na površinu Mjeseca, nakon čega je uslijedila njegova sada poznata izjava. "Što se tiče toga tko bi od nas dvojice trebao prvi izaći iz letjelice, odluka koja je donesena bila je apsolutno ispravna", napisao je dalje u svojoj objavi 2014. godine.

Embed from Getty Images

Povijesni izvještaj koji vodi NASA-in Ured za povijest priča nešto drugačiju verziju priče. Agencija je originalno planirala da Aldrin bude prvi čovjek koji će kročiti na Mjesec, no Lunarni modul naišao je na izazove koji su otežali realizaciju tog plana. Otvorio se otvor na suprotnoj strani od one na kojoj je Aldrin sjedio, prenosi Business Insider.

"Da bi Aldrin izašao prvi, to bi značilo da jedan astronaut u glomaznom odijelu mora prijeći preko drugog da bi napustio letjelicu prvi", kažu iz NASA-e. "Kada se to testiralo, Lunarni modul je oštećen pa je bilo teško izvedivo to realizirati", dodaju.

Donald Deke Slayton, jedan od izvornih astronauta iz Mercuryja 7 i direktor NASA-inih operacija letova s posadom, rekao je da je puštanje Armstronga da izađe prvi bila prva osnovna promjena protokola. "Pretpostavio sam da bi zapovjednik trebao biti prvi", rekao je Slayton.

Embed from Getty Images

Prema istom povijesnom izvještaju, Armstrong tvrdi da ga se nikada nije pitalo za mišljenje o tome želi li biti prvi čovjek na Mjesecu.

U novom dokumentarcu o Armstrongu Chris Kraft, direktor leta prve Apollove misije, postavlja još jednu teoriju: Armstrong je izabran zbog njegove osobnosti. Smireni karakter nekadašnjeg pomorskog pilota učinio ga je dobrim kandidatom za predstavljanje SAD-a, a i smatralo se da će bolje podnositi slavu. Armstrong, koji je umro 2012. godine, često se pamti kao skromni junak koji se uspješno skrivao od svjetla reflektora.

Što se tiče odnosa između Armstronga i Aldrina, James Hansen, autor filma "Prvi čovjek", izjavio je za NBC News da je treći član posade Apolla 11 - Michael Collins - opisao dvojac kao "susretljive strance". "Radili su svoj posao, profesionalno su radili zajedno ono što su morali, ali u vrijeme ručka ili na kraju dana nisu izlazili zajedno i pili pivo", dodao je.