Često objavljujete na Instagramu? Jezivo je što hakeri mogu s vašim fotkama

Često objavljujete na Instagramu? Jezivo je što hakeri mogu s vašim fotkama
Foto: Press

KADA objavite post ili priču na Instagramu, a da su snimljeni na javnom mjestu, o sebi otkrivate daleko više informacija nego što mislite.

Upravo zato ekipa s BuzzFeeda odlučila je analizirati samo sat vremena podataka snimljenih WebCamovima na javnim mjestima i kombinirajući ih s pričama na Instagramu otkrila prava imena i identitete šestero ljudi.

Moderni gradovi prepuni su kamera od kojih mnoge neprestano prikupljaju fotografije ljudi na javnim površinama i premda su neki gradovi ograničili prepoznavanje lica u slučajevima policijske istrage, gotovo da ne postoje restrikcije za daleko šire korištenje nadzornih kamera koje imaju mogućnost pratiti pojedince i njihovo kretanje gradom za potrebe policije, korporacija pa čak i običnih civila. U SAD-u ne postoje zakoni koji bi određivali koliko dugo kompanije mogu zadržati te fotografije niti za što ih mogu koristiti.

Nevjerojatno je koliko je jednostavno otkriti sve o vama

Broj nadzornih kamera povećao se u posljednjih nekoliko godina, a u Londonu se povećao toliko da danas imate po jednu kameru na 14 ljudi. U isto vrijeme, popularizacija društvenih mreža dovela je do toga da milijarde ljudi objavljuje vlastite fotografije i objave su vrlo često javne. Samo na Instagramu, više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta svakodnevno dijeli svoje fotke i videe.

To znači i da je uz pomoć javno dostupnih WebCamova na javnim mjestima izuzetno jednostavno locirati korisnike Instagrama prateći njihove priče koristeći geotagove i hashtagove. Naravno, to je moguće i uz pomoć nekih drugih aplikacija, pogotovo ako se radi o otvorenim profilima, a zahvaljujući popularnosti mreže govorimo o bazi s više od milijardu profila koji su bazirani na fotografijama i videima.

BuzzFeedovi novinari u mnogim su slučajevima uspjeli otkriti ne samo lokaciju nego i zanimanje, adrese, telefonske brojeve i kontakte, a nakon samo nekoliko minuta provedenih na Googleu novinari su doznali i gomilu drugih informacija koje mogu koristiti svima, na potezu od tajnih službi do oglašivača koji izrađuju profile pojedinaca.

Primjerice, vlasti mogu koristiti materijal na prostoru gdje se održava neki prosvjed i identificirati i pratiti pojedine ljude, a na temelju snimke objavljene na profilu tih ljudi mogu identificirati i sve koji se na istoj snimci nalaze.

Svi radimo za Velikog brata

BuzzFeed je svog novinara Hayesa Browna poslao na Times Square i na temelju samo nekoliko njegovih objava i uz pomoć EarthCama ga uspješno pratio čak i nakon što je prestao s objavama.

"Ljudi bi sami trebali odlučiti žele li nešto dijeliti javno ili privatno. Kao što je to slučaj s bilo kojom drugom javno objavljenom fotografijom, postoji rizik da će netko taj materijal koristiti bez dozvole i na načine koje autor nije predvidio. Pretjerano je sugerirati da bi Instagram trebao privatizirati ponašanje ljudi koji su izabrali dijeliti svoj sadržaj sa svijetom", poručuju iz Instagrama.

Ipak, s napretkom tehnologije (alati za analizu videa, prepoznavanje lica i ponašanja) ovo će postajati sve veći problem, a mnogi stručnjaci tvrde da današnji stil života predstavlja egzistencijalnu prijetnju za privatnost i individualne slobode.

"Kada spojite više izvora podataka, dobivate mogućnost praćenja određenih ljudi. To mogu činiti novinari, a netko poput Palantira ili FBI-a to može učiniti još lakše", govori Os Keyes, koji se bavi pitanjima privatnosti na sveučilištu u Washingtonu.

Problem je i u tome da kompanije poput EarthCama fotografije u visokoj rezoluciji pohranjuju kako bi ih kasnije koristile za poboljšanje sustava. U isto vrijeme to doprinosi i tome da druge kompanije i vladina tijela prikupljaju i brzo analiziraju gomile podataka. Dodamo li tome i golemu količinu podataka koje im serviraju ljudi snimkama kamerama s mobitela, dobivamo savršen sustav nadzora na kojem svi aktivno rade.

"EarthCam te podatke može koristiti u plemenite svrhe, kao način da ljudi koji to inače ne mogu vide svijet, ali kada te podatke slobodno dijelite i činite ih dostupnima drugim ljudima, stvarate bazu podataka koji se mogu zloupotrijebiti na načine koji se ne bi svidjeli ljudima i to bez njihova znanja i dopuštenja. Uzmemo li u obzir i politiku EarthCama, oni nemaju mogućnost to zaustaviti", govori Jevan Hutson, jedan od aktivista u borbi za privatnost.

Budućnost donosi još veće probleme

Iako su se ovdje spominjali samo slučajevi u velikim gradovima, koji su odlično pokriveni nadzornim kamerama, ovaj se problem širi i na slabije nastanjena mjesta. Primjerice, Amazon Ring postavlja sigurnosne kamere na vrata korisnika u svrhu digitalnog povećanja sigurnosti, ali postoji i druga strana te priče, a to je da ugrožava privatnost svih koji se nađu u dometu kamera.

Što se pak ovlasti policije tiče, postoji zakonska regulativa koja, primjerice, njujorške policajce prisiljava da zatraže dozvolu kako bi pristupili podacima u vlasništvu privatnih kompanija, ali privatni podaci korisnika Instagrama dostupni su im kao i bilo kome tko otvori nečiji profil.

Državne vlasti pak trebaju nalog kako bi pratile kretanja pojedinaca uz pomoć podataka prikupljenih telekomunikacijskim tornjevima.

"Ako je neustavno pratiti me koristeći moj telefon, trebalo bi biti podjednako neustavno pratiti me koristeći moje lice. U srži ovog pitanja je koliko ovi alati omogućuju vlastima da prate ponašanja pojedinaca o čijim kriminalnim radnjama nemaju dokaze", zaključuje Albert Fox Cahn, izvršni direktor projekta Surveillance Technology Oversight. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara