Foto: Instagram

NEKE loše navike su štetne ako se ponavljaju iz dana u dan, no u malim dozama te iste loše navike mogu biti dio zdravog života.

Sigurno ne želite živjeti kao pravi ljenjivac, no lagani nered na radnom stolu može probuditi
vašu kreativnost.

Ovih deset navodno negativnih ponašanja, bez obzira na to što vaše mame, učitelji ili prijatelj kažu, mogu biti dobri za vas.

Odugovlačenje

Postoji gomila literature o tome zašto ljudi odugovlače i kako to zaustaviti. Profesor Adam Grant tvrdi kako odugovlačenje može potaknuti kreativnost jer nam daje vremena za razvijanje veće ideje. Kao primjer nekog tko je imao koristi od odgađanja, Grant navodi Stevea Jobsa.

"Umjesto da je radio na nečem najočitijem i najpoznatijem, Steve Jobs je više vremena uložio u razmišljanje, što ga je dovelo do različitih ideja", tvrdi Grant.

Grizete nokte

Znanstvenici su pratili 1000 djece od njihove pete godine. Nakon što su navršili sedam, osam i jedanaest godina, ispitivali su roditelje jesu li djeca grizla nokte ili sisala palac. Jedna ili obje navike pojavile su se kod trećine djece.

Kada su djeca imala 13 godina i nešto kasnije s 32 godine, znanstvenici su ih odlučili testirati na alergije. Manje se alergija pojavilo kod ljudi koji su kao djeca ili grizli nokte ili sisali palac. Iako kod ljudi koji grizu nokte nema dugotrajne štete, to može oštetiti kožu oko njih što nas čini osjetljivijim na infekcije. Isto tako, ako se sisanje palca nastavi nakon što su djetetu izrasli trajni zubi, ono može poremetiti njihov pravilan rast.

Kašnjenje

Kronično kašnjenje može uništiti osobne ili profesionalne odnose te stvoriti dojam o vama kao neorganiziranoj osobi koja ne poštuje tuđe vrijeme. Autorica knjige "Never be late again", Diana DeLonzor, tvrdi: "Ljudi koji kasne su optimistični i nerealni, a to utječe na njihovu percepciju vremena. Stvarno vjeruju da u sat vremena stignu obaviti trening, otići u trgovinu i ostaviti djecu u školi".

Drugim riječima, nadaju se i očekuju najbolje, što može biti dvosjekli mač u svakodnevnom životu.

Žalopojke

Nitko ne želi biti onaj prijatelj koji se konstantno žali na svog suradnika na poslu, na kišu ili uslugu u restoranu. Nedavna istraživanja su pokazala da su oni koji se više žale sretniji od onih koji se takvim stvarima ne zamaraju.

Ako se već trebate žaliti postoji način kako da to napravite, a da ne iživcirate sve oko sebe ili pak pogoršate problem. Prema psihologu Guyju Winchu, postoji "pravi" način kukanja: "Učinkovito žaljenje je žaljenje osobi koja ima ovlasti da to popravi".

Žvakanje žvakaće gume

Nepristojno je žvakati na intervjuu za posao, no u drugim situacijama to može biti ključ opuštanja i produktivnosti. Jedno istraživanje je čak pokazalo da su ljudi koji su žvakali gumu za žvakanje tijekom pisanja testa inteligencije dobili bolje rezultate od onih koji nisu.

Drugo istraživanje pokazuje da žvakaće gume potiču raspoloženje i smanjuju razinu hormona stresa, kortizola.

Neuredan stol

Ako se vaše hrpe papira nalaze i po stolovima drugih kolega, možda je vrijeme za pospremanje. No pretpostavljajući da nered možete zadržati za sebe, on bi mogao biti koristan. Nedavna istraživanja pokazuju da neurednost potiče ljude da budu više orijentirani na svoje ciljeve. Drugim riječima, maleni nered nas čini produktivnijima.

Vrpoljenje

Ako ste na sastanku sa svojim šefom, nije baš najzgodnije da se migoljite na stolici. Međutim tapkanje nogom ili trljanje šakama vam mogu pomoći da ostanete zdraviji. Istraživanje je pokazalo kako su žene koje su se vrpoljile na poslovnoj fotelji imale niži rizik od smrtnosti od onih žena koje su mirno sjedile.

Ogovaranje

Ovo nije izgovor da pozovete najboljeg prijatelja na kavu i iskomentirate sve poznanike. Istraživanja pokazuju kako ogovaranje drugih može pomoći vama kako biste se osjećali bolje.

Sanjarenje

U 2010. godini, znanstvenici su objavili kako zbog lutanja u mislima možete postati nesretni, međutim nekoliko minuta sanjarenja utječe na produktivnost i kreativnost. Primjerice, ako dopustite svojem umu da luta oko 12 minuta dok radite na nekom teškom zadatku, može vam pomoći da dođete do rješenja kada se vratite na njega.

Korištenje besmislenih riječi i zvukova

Istraživanje je pokazalo kako riječi poput "znači", "uh", "a" pomažu sugovornicima kako bi lakše razumjeli i zapamtili što govorimo. Povrh toga, dokazano je kako besmislene zvukove i riječi više koriste marljiviji ljudi.