STAVOVI zaposlenika i poslodavaca o ravnoteži između posla i privatnog života često se drastično razlikuju. Dok radnici žele jasno odvojiti posao od privatnosti, umjesto da budu prisiljeni raditi na štetu društvenog života, mnogi direktori imaju drugačije mišljenje.

Primjer za to je Iñaki Ereño, izvršni direktor zdravstvene tvrtke Bupa, koji tvrdi da zaposlenici ne bi ni trebali težiti takvoj ravnoteži. Njegov je argument da biste trebali toliko voljeti svoj posao da vam rad vikendom ne stvara osjećaj da vam treba odmor.

Ipak, to je način razmišljanja koji si mogu priuštiti milijarderski plaćeni direktori koji su možda zaboravili kako je to biti preopterećen, potplaćen i jedva spajati kraj s krajem.

Direktor: Ako vam treba ravnoteža, radite krivi posao

"Čim ravnoteža između posla i privatnog života postane tema, znači da imate problem", izjavio je Ereño za Fortune. "Morate voljeti ono što radite i tada nećete osjećati da vam je život potrebno uravnotežiti." Ereño je objasnio kako uživa voditi europsku tvrtku vrijednu 19,5 milijardi eura, koja zapošljava više od 100.000 ljudi.

"Uživam razmišljati o poslu i vikendom. Šaljem e-mailove, čitam dokumente i slično. Osjećam li pritisak? Ne, ja u tome uživam. Zato i nemam osjećaj da moram razmišljati o ravnoteži."

Upitan za savjet onima koji rade kako bi mogli uživati u slobodnim vikendima, dodao je: "Mislim da je savjet da odvojite malo vremena i promislite o tome što doista volite raditi. Nemojte raditi posao koji ne volite, jer će vam onda trebati ravnoteža."

Međutim, problem nije u tome što ljudi ne rade poslove koje vole, već u uvjerenju da, bez obzira na posao, morate biti spremni cijeli život podrediti karijeri kako biste dokazali da ste predan i cijenjen zaposlenik. Takva ideja možda odgovara nekima, ali nije univerzalno pravilo koje bi svi trebali prihvatiti.

Radnici daju prednost ravnoteži ispred plaće

Prema izvješću Workmonitor tvrtke Randstad za 2025. godinu, ravnoteža između posla i privatnog života najvažniji je faktor pri odabiru sadašnjeg ili budućeg posla za 83 posto od 26.000 anketiranih radnika u 35 zemalja. Taj je postotak neznatno viši od plaće, koju je važnom ocijenilo 82 posto ispitanika.

Istraživanje pokazuje da radnici od svojih poslodavaca traže više. Gotovo polovica ispitanika izjavila je da želi bolji tretman na poslu, a 31 posto otišlo je toliko daleko da je dalo otkaz na poslovima koji nisu nudili fleksibilno radno vrijeme.

To i ne čudi, s obzirom na to da smo svi tijekom pandemije iskusili kako rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme mogu biti učinkoviti. Zašto bismo se sada vraćali na staro? Posao u današnje vrijeme predstavlja više od same plaće. Zaposlenici imaju drugačija očekivanja, a ona ne uključuju provođenje dodatnih sati u uredu i zanemarivanje obitelji, prijatelja i osobnih interesa.

Pogled odvojen od stvarnosti

Ereño vjerojatno ne mora vikendom čistiti kuću dok istovremeno pokušava pronaći vrijeme za obitelj i prijatelje. Ne mora brinuti hoće li mu ponestati plaćenih slobodnih dana za odlaske liječniku, niti mora tražiti dopuštenje da prilagodi radni dan kako bi pokupio djecu iz škole.

Njegova sklonost tome da vikendom pregledava poslovne dokumente ne može se usporediti sa situacijom zaposlenika na nižim pozicijama. Riječ je o usporedbi neusporedivog, zbog čega se njegov stav čini prilično ograničenim.

Ideja da bi posao uvijek trebao biti ispred osobne dobrobiti iznimno je zastarjela i tako bi trebalo i ostati.