ISTRAŽIVANJE je pokazalo da kontakt s prirodom u gradovima značajno smanjuje osjećaj usamljenosti. Ovaj zdravstveni problem može povećati rizik od smrti za 45 posto, više je rizičan od onečišćenog zraka, pretilosti ili prekomjerne konzumacije alkohola, prenosi Guardian.

Kako su pokazali rezultati, gužve pojačavaju osjećaj usamljenosti za prosječno 39 posto. Ali kada su ljudi mogli vidjeti drveće i nebo ili čuti ptice, osjećaj usamljenosti smanjio se za 28 posto. Uz to, osjećaj društvene uključenosti je smanjio usamljenost za 21 posto, a kada su se ti osjećaji poklopili s kontaktom s prirodom, blagotvorni učinak je pojačan za još 18 posto. 

Procjenjuje se da bi šetnje u prirodi mogle uštedjeti milijune funti 

Nakon analize podataka znanstvenici su istaknuli da su rezultati ukazali na načine smanjenja usamljenosti. 

"Trebalo bi provoditi posebne mjere koje povećavaju socijalnu uključenost i kontakt s prirodom, posebno u gusto naseljenim gradovima", navodi se u istraživanju. 

Poznato je da vrijeme provedeno u prirodi pospješuje dobit, a procjenjuje se da će šetnje po šumama u Velikoj Britaniji uštedjeti najmanje 185 milijuna funti godišnje na troškovima zdravlja. Također, zeleni punktovi u gradovima bi mogli smanjiti usamljenost jačanjem osjećaja privrženosti nekom mjestu ili pružanje više prilika za druženje, ističu znanstvenici. 

"Istraživanjem je u pitanje doveden tradicionalni pogled na gradove kao mjesta koja su uvijek loša za mentalno zdravlje i usamljenost. Elementi poput prirode u gradu i društvene uključenosti mogu smanjiti usamljenost", rekao je profesor Andrea Mechelli, član istraživačkog tima i stručnjak za mentalno zdravlje na King's Collegeu London u Velikoj Britaniji.

Na temu se osvrnuo i Michael Smythe, umjetnik koji radi na urbanim krajolicima i bio je dio istraživačkog tima. 

"Za ljude poput nas, koji rade s javnim prostorom, potvrđivanje sporadičnih saznanja koja steknemo na terenu ovim znanstvenim zaključcima nevjerojatno je dragocjeno u procjeni vrijednosti tih prostora. Zdravlje okoliša i javno zdravlje su jedno te isto", rekao je Smythe.

Podaci za istraživanje prikupljeni pomoću mobilne aplikacije

U istraživanju se ispitivao utjecaj okoline na usamljenost. Korišteni su podaci u stvarnom vremenu, prikupljeni putem mobilne aplikacije Urban Mind, bez oslanjanja na pamćenje ljudi o tome kako se osjećaju. 

Ljudi su bili potaknuti da tri puta dnevno tijekom dva tjedna odgovore na jednostavna pitanja o usamljenosti, prenaseljenosti, socijalnoj uključenosti i kontaktu s prirodom. Više od 750 ljudi dalo je 16.600 odgovora na pitanja među kojima su bila i “Osjećate li se dobrodošlo među ljudima oko sebe” i "Možete li sada vidjeti drveće".

Ispitanici su se samoinicijativno uključivali u studiju i stoga nisu bili reprezentativni uzorak šire populacije. Potom su znanstvenici korigirali rezultate uzimajući u obzir dob, etničku pripadnost, obrazovanje i zanimanje. 

"Odavno je poznato da pristup prirodnom okruženju može potaknuti društvene interakcije i povezanost. Ova studija daje dodatnu težinu postojećim dokazima o našoj sklonosti prema prirodnom okruženju i potencijalnim dobrobitima za društvo", rekao je Christopher Gidlow, profesor primijenjenih zdravstvenih istraživanja na Sveučilištu Staffordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije bio u istraživačkom timu. 

Na istraživanje se još osvrnula i pejzažna arhitektica i članica istraživačkog tima Johanna Gibbons.

"Gradovi su vjerojatno jedina staništa koja rastu velikom brzinom. Stoga bismo trebali stvarati urbana staništa u kojima se ljudi mogu razvijati. Priroda je ključna komponenta toga jer, vjerujem, duboko u našim dušama postoje istinske veze sa silama prirode", rekla je Gibbons.