FINSKA je i devetu godinu zaredom proglašena najsretnijom zemljom na svijetu, a slijede je Island i Danska, pokazalo je najnovije Svjetsko izvješće o sreći. Nordijske zemlje ponovno dominiraju ljestvicom, no ove godine visoko se plasirala i jedna latinoamerička država.

Prema izvješću koje objavljuje Centar za istraživanje dobrobiti Sveučilišta u Oxfordu, prva tri mjesta zauzimaju Finska, Island i Danska. Kostarika je ostvarila izvanredan rezultat na četvrtom mjestu, što je najviši plasman jedne latinoameričke zemlje u povijesti istraživanja. Slijede je ponovno nordijske zemlje.

Galerija

10 najsretnijih zemalja svijeta u 2026. su:

1. Finska
2. Island
3. Danska
4. Kostarika
5. Švedska
6. Norveška
7. Nizozemska
8. Izrael
9. Luksemburg
10. Švicarska

SAD se ove godine nalazi na 23. mjestu, Kanada na 25., a Ujedinjeno Kraljevstvo na 29. mjestu. Ovo je druga godina zaredom da se nijedna od velikih zemalja engleskog govornog područja - SAD, Novi Zeland, Irska, Australija, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo - nije našla među prvih deset.

Što se tiče regije, Hrvatska se našla na 70., Srbija je na 30., Bosna i Hercegovina na 37., Crna Gora na 60., a Kosovo na visokom 16. mjestu.

Kako se mjeri sreća?

Kako bi se odredio poredak, Gallupova svjetska anketa traži od ispitanika u 147 zemalja da ocijene svoj život na ljestvici od 0 do 10, gdje 10 predstavlja najbolji mogući život, a 0 najgori.

Istraživači zatim analiziraju šest faktora kako bi objasnili razlike među zemljama: BDP po stanovniku, očekivani životni vijek, velikodušnost te percepciju slobode i korupcije.

Poredak se temelji na trogodišnjem prosjeku, čime se ublažavaju nagle promjene uzrokovane izvanrednim događajima poput ratova ili financijskih kriza. Finci su svoje zadovoljstvo životom ocijenili prosječnom ocjenom 7.764.

Tajna finskog uspjeha

Duboka predanost Finske suradnji pomaže objasniti njezinu postojanost na vrhu ljestvice, rekao je John F. Helliwell, profesor emeritus ekonomije na Sveučilištu British Columbia i jedan od osnivača urednika Izvješća o svjetskoj sreći.

"Uspješna društva surađuju kad se suoče s nedaćama", kazao je. "Finci to znaju. A kad jednom steknete osjećaj da ste u nečemu zajedno, nema granica onome što možete postići." Za usporedbu, ispitanici iz SAD-a dali su prosječnu ocjenu 6.816.

Kriza sreće među mladima

Autori izvješća prvi su put u izdanju za 2024. godinu upozorili na krizu sreće među mladima, a najnoviji podaci potvrđuju taj trend.

Istraživanje je pokazalo da su ocjene zadovoljstva životom među ispitanicima mlađima od 25 godina u SAD-u, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu pale za gotovo cijeli bod na ljestvici od 0 do 10 tijekom posljednjeg desetljeća. To je dramatičan pad, pogotovo s obzirom na to da je prosječno zadovoljstvo mladih u ostatku svijeta poraslo.

"To je zapanjujući pad dobrobiti mladih", rekao je Helliwell. "Jedan od krivaca, osobito u SAD-u, jest opseg i priroda korištenja društvenih mreža." Istraživanje ipak upozorava da su "negativne emocije sve češće u svim regijama svijeta".

Uloga društvenih mreža

Iako je potrošnja interneta, uključujući društvene mreže, visoka gotovo svugdje, istraživači kažu da je ključni faktor u padu sreće mladih broj sati provedenih na društvenim mrežama ili u igranju videoigara.

Helliwell je istaknuo da je korištenje društvenih mreža visoko i među mladima u Latinskoj Americi, ali je njihova dobrobit snažna i raste. Ukazao je na "način na koji koristite društvene medije" i dodao da je ključno pitanje "jesu li to doista društveni mediji ili protudruštveni mediji".

Određena količina korištenja interneta nije nužno negativna, rekao je, dodavši: "Čini se da postoji zlatna sredina. Ne želite biti isključeni, ali ne želite biti ni pretjerano povezani. S internetom, previše je jednostavno loše."

Složena slika globalne dobrobiti

Neki trendovi nisu iznenađujući. Zemlje na dnu ljestvice često su one pogođene geopolitičkim sukobima. Afganistan je, primjerice, na posljednjem, 147. mjestu, a ispred njega je Sijera Leone. Bogate zemlje i dalje su visoko plasirane, iako neke od najbogatijih nisu ušle u prvih 20. Ujedinjeni Arapski Emirati nalaze se na 21. mjestu, a Saudijska Arabija na 22., odmah ispred SAD-a.

Slika sreće je složena, a prelazak na digitalne načine proizvodnje i potrošnje informacija ključan je faktor. "Digitalno doba preoblikuje društvene i emocionalne temelje dobrobiti u Europi", rekla je Zeynep Ozkok, ekonomistica sa Sveučilišta St. Francis Xavier.

"Učinci nisu ni jednoobrazni ni neizbježni: ovise o tome tko ste, u kakvom društvenom svijetu živite i kakvo vas digitalno okruženje okružuje. Razumijevanje tih interakcija ključno je za razvoj politika koje podupiru dobrobit u društvu koje je sve više online."

Razlozi za optimizam

Unatoč prijetnji prekomjernog korištenja društvenih mreža, autori studije nisu pesimistični, dijelom i zato što su zemlje diljem svijeta počele donositi mjere za zaštitu mladih od opasnosti interneta. Helliwell također crpi nadu iz činjenice da istraživanja ističu temeljne vrijednosti. U najsretnijim zemljama ljudi nisu izgubili iz vida ono što je važno.

Kao primjer naveo je pitanje gdje je najbolje izgubiti novčanik. Odgovor je, naravno, Finska. "Svi vole živjeti ondje gdje očekuju da će im se novčanik vratiti pun", rekao je. Nije iznenađujuće ni da nordijske zemlje, sa snažnim zdravstvenim i obrazovnim sustavima, i dalje dominiraju istraživanjem.

Ipak, Helliwell smatra da je važno ne zaboraviti dobrotu koju posjeduje većina ljudi, čak i izvan najbolje rangiranih zemalja. "Svijet je pun ljubaznih stranaca", rekao je. "Ako to znate, to na vas utječe na svaki mogući način."

Na dnu popisa

Afganistan je ostao najnesretnija zemlja na svijetu, na 147. mjestu. Ostale zemlje na dnu ljestvice su Bocvana (143), Zimbabve (144), Malavi (145) i Sijera Leone (146).