NISU Cicely i Aljaska, nego Nuuk i Grenland. A nije ni dr. Joel Fleischman, nego dr. Goran Mijaljica. Baš poput glavnog lika iz popularne televizijske serije iz 90-ih godina Život na sjeveru (Northern Exposure), hrvatski specijalist psihijatrije i rođeni Splićanin gradi vlastitu priču na dalekom sjeveru, na najvećem svjetskom otoku, tisućama kilometara od uobičajene europske svakodnevice.

"Inače, obožavam seriju Život na sjeveru i s obzirom na to da i sam upravo prolazim slično iskustvo, baš se spremam ponovo pogledati sve epizode", kaže 41-godišnji Goran na početku telefonskog razgovora za Index.

Nuuk je najveći i glavni grad Grenlanda, autonomnog teritorija u okviru Kraljevine Danske. Trećina od ukupno 57.000 Grenlanđana živi u ovom gradu na zapadnoj obali otoka, u kojem dr. Mijaljica od 3. lipnja ove godine radi na psihijatrijskom odjelu Bolnice kraljice Ingrid (Dronning Ingrids Hospital).

"Grenland mi je bio izazov. Oduvijek sam ga htio posjetiti jer sam ga doživljavao kao nešto kulturološki posebno, daleko i drugačije. A onda sam shvatio da bih ovdje mogao raditi i boraviti nešto duže. Bolnica mi je osigurala smještaj u blizini. Živim u jednosobnom stanu u jednoj staroj drvenoj zgradi", odgovara Goran na pitanje zašto baš Grenland te nastavlja: "Ovdje sam samo na privremenom radu. Ostajem do 23. kolovoza, a potom se vraćam svom stalnom radnom mjestu u norveškom gradu Bergenu."

Osam godina radi na europskom sjeveru

Dr. Mijaljica već osam godina radi na europskom sjeveru, u Göteborgu, Stockholmu, Bergenu i Tromsøu, koji se nalazi na samom sjeveru Norveške, sjevernije čak i od Nuuka. Za svoje grenlandsko iskustvo ipak je odabrao ljetne mjesece.

"Posljednjih nekoliko dana bilo je sunčano i odmah je raspoloženje drugačije. Bitno bolje nego kad mi vjetar cijeli dan nosi ledenu kišu u lice. Najviša temperatura otkako sam na Grenlandu bila je 11 stupnjeva. Ako je sunčano i nema vjetra, zapravo je ovdje vrlo ugodno."

A domaćini su većinom Inuiti, autohtoni narod koji već tisuću godina živi na arktičkom području, od ruske dalekoistočne Čuhotke, preko Aljaske i sjeverne Kanade do Grenlanda. Oni su Grenlanđani i čine 78% otočke populacije, dok su preostalih 22% Danci i etnički miješani stanovnici.

"Grenlanđani su vrlo ponosni na svoje nasljeđe. Etnički su im najbliži Inuiti u kanadskoj pokrajini Nunavut, koja je udaljena manje od dva sata leta. Zapravo sva veća grenlandska naselja nalaze se na zapadnoj strani otoka, onoj okrenutoj Sjevernoj Americi. Mislim da to ima veze s klimom i ledenim pokrivačem u unutrašnjosti, zbog čega je jugozapadni obalni dio Grenlanda najtopliji", objašnjava dr. Mijaljica.

Budući da je komunikacija glavni alat u psihijatrijskoj struci, Goran je prije dolaska na Grenland morao proširiti poznavanje skandinavskih jezika. Već godinama odlično govori švedski, potom je zbog rada u Bergenu i Tromsøu svladao i srodan norveški, a zbog grenlandskog iskustva morao se prihvatiti i učenja danskog.

"Ljudi ovdje međusobno govore grenlandski, ali u bolnici se komunicira na danskom. Imamo i prevoditelje jer mnogi Grenlanđani izvan Nuuka slabije govore danski. Ne mogu reći da govorim danski, više je to neka mješavina švedskog, ali trudim se voditi dokumentaciju na danskom", kaže dr. Mijaljica i nastavlja: "Družim se uglavnom s kolegama s posla, koji su dobrim dijelom iz Danske. Nisam još naišao ni na koga iz naših krajeva. Ovdje me, pak, doživljavaju kao Šveđanina, s obzirom na to da govorim švedski."

80% površine otoka stalno je pod ledom

Grenland je ogroman površinom (2.1 milijun četvornih kilometara), gotovo 40 puta veći od Hrvatske, a ima tek nešto više stanovnika od Pule ili Sesveta. Otprilike 80% površine otoka stalno je pod ledom, a jedva da ima nešto obradive površine i šume. Dr. Mijaljica kaže da Nuuk ima oko 20.000 stanovnika, od kojih se mnogi poznaju i često su rodbinski povezani, te kao glavni grad nudi dosta sadržaja. Na cijelom Grenlandu ima 70-ak stalnih naselja koja su raštrkana po obali. Zato je transport prilično kompliciran i skup. I zato Grenlanđanima nije jednostavno putovati izvan svojih naselja.

"Ne postoje ceste između naseljenih mjesta. Izvan Nuuka se može voziti tek nekoliko kilometara i onda počinje priroda. Avioni i brodovi su jedino rješenje."

Međutim, infrastruktura je i u 21. stoljeću prilično manjkava. Od šest međunarodnih aerodroma na Grenlandu, zasad samo dva mogu prihvatiti veće zrakoplove. Jedan od njih nalazi se u Kangerlussuaqu, nekadašnjoj američkoj vojnoj bazi. Potom se iz Kangerlussuaqa leti lokalnim linijama do 300-tinjak kilometara udaljenog Nuuka. Krajem ove godine bit će otvorena nova međunarodna zračna luka u Nuuku iz koje će se svakog dana moći letjeti izravno do Kopenhagena. 

"Stopa suicida je ogroman problem, ima puno beskućnika"

"Budući da je vrijeme ovdje dosta nestabilno i nepredvidljivo, a pista u Nuuku je na uzvisini, letovi se često otkazuju. Blokada može potrajati danima i teško je planirati putovanja", govori Goran i dodaje:

"Naši pacijenti dolaze avionom iz cijelog Grenlanda. Bolnica u Nuuku jedina ima psihijatrijski odjel u cijeloj zemlji. Zbog toga su česti digitalni psihijatrijski pregledi, a ako je potrebno bolničko liječenje, postoji mogućnost inicijalne hospitalizacije u manjim, regionalnim bolnicama, često uz telefonsku konzultaciju s psihijatrom u Nuuku."

Psihijatrijski pacijenti kojima treba daljnja obrada i hospitalizacija moraju doći u Nuuk avionom. I to na trošak zdravstvenog osiguranja.

Dr. Mijaljica kaže kako je stopa suicida na Grenlandu veća nego u Hrvatskoj, a, prema nekim procjenama, jedna je od najviših u svijetu: "Ovdje je to veliki javnozdravstveni problem i puno se ulaže u prevenciju. Mnogi Grenlanđani imaju iskustvo suicida u obitelji."

Začudilo ga je i to što na Grenlandu ima neuobičajeno puno beskućnika: "Navodno ih samo u Nuuku ima najmanje 500. A prenoćište nudi samo oko 95 mjesta. Kad sam pitao domaćine kako ostali provode zimu, odgovor je glasio: A snađu se nekako."

Sve je skuplje nego u ostatku Europe

Općenito je sve skuplje nego u Europi, kaže hrvatski dr. Fleischman: "Kava košta nešto više od pet eura, pizza oko 15 eura, a 1.5 litara Coca-Cole u dućanu stoji šest eura. Cijene usluga su otprilike kao u centru Kopenhagena, Osla ili Stockholma. Dobro je što se na Grenlandu ne plaća PDV, ali s obzirom na to da se gotovo sve uvozi, zbog troškova transporta svaka roba na kraju je skupa i bez poreza."

Ribarstvo čini više od 90% posto izvoza na Grenlandu, ostatak se zaradi od turizma i eksploatacije ruda. S obzirom na klimatske uvjete i udaljenosti, teško je ovdje održavati bilo kakvu profitabilnu djelatnost. Zato se gotovo polovica grenlandskog proračuna puni dotacijama danske vlade.

"Treba dosta novca da bi se ovdje preživjelo. Nuuk djeluje baš lijepo i moderno, onako u danskom stilu. Nisam siguran kakva je perspektiva za mlade ljude, ali neki su mi rekli da se nakon studija žele vratiti na Grenland. Većina ljudi koje sam upoznao studirali su u Danskoj, uključujući sve kolege s posla."

S obzirom na troškove života, pitanje o Goranovoj plaći bilo je neizbježno, ali nismo dobili konkretan iznos: "Plaća je vjerojatno u razini one u Danskoj, sukladna standardima javnog zdravstva u Skandinaviji."

Zanimljivo je da Grenland službeno više nije u Europskoj uniji, ali Grenlanđani kao danski državljani uživaju status građana Europske unije. Grenland je pristupio EU 1973. godine, još dok je bio samo danska pokrajina. U međuvremenu je stekao autonomiju, proveo referendum i 1985. napustio EU zbog nepovoljnih propisa o ribolovu na zajedničkom europskom tržištu.  

"Ne sviđa mi se broj komaraca. Užas! To je potpuno neizdrživo"

"Ribolovci bi ovdje zaista uživali. Teško je promašiti bakalara, haringu ili oslića. A postoje i restorani u kojima poslužuju ribu što je gosti sami ulove i donesu. Priroda je općenito fascinantna. Tko voli ledene krajolike, more, planinarenje, ribolov i sav taj sjeverni feeling, svakako mu se isplati posjetiti Grenland", objašnjava dr. Mijaljica i dodaje:

"Nije ovo najsjevernije mjesto u kojem sam radio jer norveški Tromsø leži još sjevernije, a bio sam turistički i na Svalbardu koji je samo 650 kilometara udaljen od Sjevernog pola. Za razliku od Svalbarda, ovdje me nitko nije upozorio da ne napuštam naselje bez vatrenog oružja. Na Grenlandu ima dosta polarnih medvjeda koji se u posljednje vrijeme sve više približavaju naseljima u potrazi za hranom. U Nuuku zasad nema opasnosti, ali prije nekoliko dana jedan je viđen u naselju u okolici. Navodno mogu biti dosta agresivni."

Iako ga privlači život na sjeveru i Nuuk je ipak malo razvijenije mjesto od fiktivnog Cicelyja iz televizijske serije, dr. Mijaljica kaže kako bi se teško odlučio trajno živjeti na Grenlandu: "Svakako je lijepo doći na nekoliko mjeseci, ali bih morao dobro razmisliti kad bi se povela priča o trajnom preseljenju, prvenstveno zbog udaljenosti."

A na posljednje pitanje ima li na Grenlandu išta što mu je zaista nepodnošljivo, odgovara: "Ne sviđa mi se broj komaraca. Užas! To je potpuno neizdrživo. Kako ovdje ima puno snijega i leda, kad se to ljeti počne otapati, nastaju lokve u kojima se množe komarci. To mi jedino zaista smeta na Grenlandu."